Menu
RSS
http://ramska-zajednica.hr/modules/mod_image_show_gk4/cache/crima12gk-is-87.jpglink
http://ramska-zajednica.hr/modules/mod_image_show_gk4/cache/slide02gk-is-87.jpglink
http://ramska-zajednica.hr/modules/mod_image_show_gk4/cache/slide13gk-is-87.jpglink
http://ramska-zajednica.hr/modules/mod_image_show_gk4/cache/slide_07gk-is-87.jpglink
http://ramska-zajednica.hr/modules/mod_image_show_gk4/cache/slide04gk-is-87.jpglink
http://ramska-zajednica.hr/modules/mod_image_show_gk4/cache/slide_08gk-is-87.jpglink
http://ramska-zajednica.hr/modules/mod_image_show_gk4/cache/slide21gk-is-87.jpglink
http://ramska-zajednica.hr/modules/mod_image_show_gk4/cache/prozor-crkva-2gk-is-87.jpglink
http://ramska-zajednica.hr/modules/mod_image_show_gk4/cache/stories.slideshow.Ramska-vecer-natpisgk-is-87.jpglink
http://ramska-zajednica.hr/modules/mod_image_show_gk4/cache/Ramski-krajolik-lastavice-1gk-is-87.jpglink
«
»
A+ A A-

Arhiv 2007.

21. prosinca 2007.
Fra Mijo Džolan - provincijal Bosne Srebrne:
Prema zavičaju gajim sve pozitivne osjećaje
Razgovarao: Matej Škarica
Svaki čovjek, naime, nastoji što duže može sačuvati idealiziranu sliku o svom zavičaju. To osobito vrijedi za nas koji smo  već kao djeca krenuli u široki svijet. No, Rama je i objektivno jedna dragocjena mikro-civilizacija.
Tu se i danas kroz tamu banalnih nesuglasica, razočaranja i poratne depresije zdravim očima ipak mogu prepoznati vrijednosti: prirodnih ljepota, gospodarskih kapaciteta, zdravih obitelji, prekrasne tradicije, zdrave mučeničke memorije, dobrih i inteligentnih ljudi.

Za početak, kako da Vas točno oslovim s obzirom na vašu svećeničku funkciju?
Fra Mijo, provincijal Bosne Srebrene, franjevac, ramski fratar, ujak, Miše, Džolo.

Možete li nam reći nešto o svojim početcima, što Vas je nagnalo da pođete stopama jednog svećenika i franjevca?
Počeci i razvoj jednog ovakvog puta mogu se usporediti s iskustvom autentične ljudske ljubavi: početni  impuls u vidu zaljubljenosti  dolazi kao "big bang", eksplozija  koja se ne da kontrolirati. Kasnije se sve dorađuje, raste, oplemenjuje, sve do ideala da čovjeku ljubljena osoba postaje važnija od njega samoga. Tako i svećenički, franjevački put nije hladni izbor karijere. On nije ni sretan ukoliko ga ne prati strast za dobro, pravedno, istinito, jednostavno... za navještaj Evanđelja kao potpune slobode dragim ljudima i obespravljenom narodu. Kad u tom duhu promatram svoje početke i  prijeđeni put u ovom pozivu, čini  mi se da Vaše pitanje sadrži ključ za razumijevanje - Zaista se u početku radi o koracima koji slijede  već utrte stope što su ih ostavili velikani prije nas. Odrastao sam u obiteljskoj  i zavičajnoj  ramskoj atmosferi  u kojoj se hranilo djecu nekom vrstom temeljnog povjerenja u Boga, čovjeka, osobnu i  kolektivnu povijest kao mjesto na kojem vrijedi potrošiti svoj život na pravoj strani! U toj atmosferi mučenici i svjedoci kako na crkvenom tako i na političkom planu bili su zvijezde vodilje uz koje se moglo rasti u otporu prema zlu i nepravdi. Ta otvorenost za slobodu očigledno je  bila najvažniji moment odluke da  nakon osmogodišnje škole na Šćitu nastavim Franjevačku klasičnu gimnaziju u Visokom, te studij teologije u Sarajevu i Zagrebu. Nakon toga  slijedio je čitav niz službi u Crkvi i Franjevačkoj provinciji Bosni Srebrenoj te prigoda da se bude onoliko sretan koliko se čovjek odlijepi od brige samo za sebe te postane čovjek  za drugoga, a što je po definiciji bit kršćanske egzistencije.

Rodom ste iz Rame, što najizraženije osjećate za taj kraj?
Prema zavičaju Rami gajim s ponosom sve pozitivne emocije od ljubavi do divljenja i zahvalnosti... Svaki čovjek, naime, nastoji što duže može sačuvati idealiziranu sliku o svom zavičaju. To osobito vrijedi za nas koji smo  već kao djeca krenuli u široki svijet. No, Rama je i objektivno jedna dragocjena mikro-civilizacija. Tu se i danas kroz tamu banalnih nesuglasica, razočaranja i poratne depresije zdravim očima ipak mogu prepoznati vrijednosti: prirodnih ljepota, gospodarskih kapaciteta, zdravih obitelji, prekrasne tradicije, zdrave mučeničke memorije, dobrih i inteligentnih ljudi. Opasno je, međutim, zaustaviti se na nostalgiji  prema prošlosti, pukim emocijama i ne vidjeti da se nalazimo u kriznom vremenu, na koje treba mudro i hrabro odgovoriti. Događaju se silne promjene. Sve je u nekoj vrsti tranzicije. Potrošene političke, gospodarske i kulturne matrice odnosa i ponašanja treba promijeniti ukoliko se hoće sačuvati temeljna vrijednost života Hrvata  u Rami. Potrebno je  sustavno i temeljito stručno analizirati današnji  život u Rami, kako bismo svatko iz svoje pozicije kao njezina djeca mogli preuzeti dio brige, odgovornosti, obveza. Ujedinjeni oko ovih pitanja mogli bismo izići iz suludo ukopanih suprotstavljenih pozicija koje rađaju zluradošću  i vode u opće rasulo.

Kako se Rami i ramskom kraju može danas pomoći da izađe iz društvenog i ekonomskog sivila u koju je zapala poslije rata?
Ne bih se usudio upuštati u podrobnije ekonomske analize. Iz teorije ekonomije znam da u temelju uspješne ekonomije leži jedan pojam iz religijskog pojmovlja - vjera! Bankarsko poslovanje koristi u tom smislu izraz kredit. Ovaj izraz dolazi iz latinskog pojma Credo što znači Vjerujem.  Da bi netko utemeljeno, razumski  vjerovao u vrijednost ulaganja u Rami, ne treba se upuštati u sumnjive poslove, jer jednom izgubljeno povjerenje u vjerodostojnost  partnera dugoročno donosi negativne gospodarske posljedice. Nema više ni povratka na centralno vođenu, socijalističku ekonomiju. Prema tome, ekonomsko sivilo mogu  - po mom mišljenju - u vedrinu  čestitog rada i života u Rami preokrenuti slijedeći čimbenici:
Ciljano okupljanje i zadržavanje stručnih ljudi - intelektualaca; stvaranje transparentnog  ambijenta,  pravnih i sigurnosnih pretpostavki za privlačenje investicija  u Rami - poglavito uspješnih gospodarstvenika podrijetlom iz Rame..., političari se moraju izboriti za uključenje gospodarskih programa Rame u investicijske programe BiH,  kao i strateške investicijske programe Republike Hrvatske. Odličan primjer ovih dana imamo u susjedstvu - gosp. Rimac iz Livna ulazi u veliku investiciju uzgoja  pivskog ječma  na poljima Livna, Duvna i Kupresa. Naša općina dala je ima tome već nekoliko godina izraditi kod eminentnih poljoprivrednih stručnjaka  elaborat  o proizvodnji  zdrave hrane: voća i  povrća. Važno bi bilo započeti s nekim, makar i malim, gospodarskim programom da se vrati povjerenje u rad i mogućnost prosperiteta našeg zavičaja...
Negativni gospodarski trendovi bacaju sivilo na sveukupan društveni i obiteljski život.  Može se kritički razmišljati i obrnuto - kolaps društvenih odnosa, moralnih vrijednosti, bujanje političke netolerancije doveo je do blokade svake ekonomke kreativnosti. No, kako kaže jedna mudra misao - ...bolje je upaliti jednu malu svjetiljku, nego proklinjati tamu! Svjetlo na društvenom ili gospodarskom planu dolazi iz istog izvora i imalo bi uzajamno pozitivne učinke. 

Smatrate li kako je mladež u Herecgovini i Bosni danas u lošem položaju imajući u vidu veliku nezaposlenost te bezvoljnost u donošenju životno važnih odluka?
Mladi u BiH općenito su zakinuti za sretan život. Ukoliko slijedimo poruku  psihologije i svih zdravih religijskih učenja, kreativnost je prvi temeljni preduvjet sreće! Negativno poratno ozračje uglavnom kod mladih nije polučilo zdravi prkos i otpor, tako da su mladi ljudi   postali žrtve bilo raznih radikalnih orijentacija, bilo razularenog tržišta narkoticima ili pak traženja sreće u neurotičnoj potrošnji. Zato se pitanje odgoja mladih više ne može prepustiti slučaju. Zajednice koje ne uspiju naći za ovu situaciju zdrav model suočene su s opasnošću tragičnog urušavanja. No, ta potrebna kreativnost proizlazi - po mom mišljenju - više iz pozitivnog odnosa prema životu, čak stava divljenja prema tajni i daru životu; prema neotkrivenoj ljepoti prirode i čovjeka, nego iz nekog potpuno riješenog gospodarskog ili političkog stanja, gdje više ne bi bilo potrebno boriti se i misliti! Mnogi pogriješe kada mladima umjesto krila entuzijazma  prema životu, radu ili izobrazbi,  ponude komoditet i tako ih učine pasivnim ovisnicima o potrošnji.

Jesu li duhovni pozivi danas u krizi?
Kao i svi pozivi tako su i duhovni pozivi u svojevrsnoj tranzicijskoj krizi. Možda se upravo  kod duhovnih poziva najsnažnije ocrtavaju suvremene civilizacijske napetosti između egoizma i altruizma: straha za sebe ili života za druge. Razni seksualni i drugi skandali u Crkvi bolno su raskrinkali činjenicu da je egoizam moguće i u duhovnim zvanjima  kamuflirati kao stil života! Te krize su, međutim prigoda da se obratimo autentičnom kršćanskom životu, te da u svrhu zdravog duhovnog puta Crkva traži strukturalna rješenja, koja će omogućiti kvalitetu i istinitost duhovnog zvanja, a time i njegovu nezaobilaznu pozitivnu ulogu u društvu. Kod nas u BiH, kao i općenito u Crkvi u hrvatskom narodu, usprkos ozbiljnim demografskim gubicima ima još uvijek relativno velik broj kandidata za  svećenike, fratre, časne sestre. Tako na primjer, Provincija Bosna Srebrena ima slijedeću situaciju u svojim odgojno-obrazovnim institucijama:
- Franjevačka klasična gimnazija u Visokom: 70  đaka
- Novicijat: Livno: 5 kandidata
- Franjevačka teologija Sarajevo: 52 studenta teologije-bogoslova i 29 studenata teologije ili civila.

Sjećam se kako su pojedini crkveni krugovi vrlo žestoko i izravno početkom devedestih godina pozivali ljude da prigodom glasanja odaberu neosporivu suverenost BiH. Je li Crkva - a time i određene struje unutar same Crkve, donekle zaslužne za današnju lošu poziciju hrvatskog naroda u BiH?
Godine 1992. alternativa referendumu za suverenu BiH bio je ostanak BiH u Jugoslaviji. Hrvati BiH to nisu željeli. Procesi koji su iza toga slijedili doveli su do Washingtonskog i Daytonskog sporazuma - agonije BiH kao države, a osobito Hrvata kao konstitutivnog naroda u BiH. Ovim ugovorima stvorena je takva državna struktura  koja nije dobra ni za koga u BiH, a Hrvati imaju najviše razloga da je raskrinkaju kao etički nespojivu s demokratskom tradicijom  Europe, kao nepravednu i utemeljenu na zločinima. Tu ni danas nismo bez šansi. No, umjesto užeg, težeg i dugoročno dobrog puta za sveukupne interese Hrvata, a to znači borbe za opstanak Hrvata u svim svojim zavičajima u BiH, mi smo potrošili godine ne prepoznajući novi politički kontekst, provodeći međusobno najogavnije ideološke diskvalifikacije... One su najnepravednije upravo kad su upućene prema onima koji su najviše stradali, a to su bosanski Hrvati i Crkva u Bosni. Ružne su mi također i nepravedne diskvalifikacije hercegovačkih Hrvata od koga god dolazile. Hrvati se, kao preduvjet borbe za svoju ravnopravnost u BiH, moraju osloboditi stereotipa, priglupih i lažnih predodžbi, kojima jedni druge diskvalificiramo i optužujemo!

Što mislite o nedavnoj zabrani glazbeno - humanitarnog koncerta i općim napadima na najavu dolaska Marka Perkovića - Thompsona u Sarajevu? Također, vezano za svkodnevne pritiske (na radnim mjestima) na građane hrvatske nacionalnosti u gradu Sarajevu i šire postavlja se pitanje - Kakav je zapravo odnos države BiH danas prema Hrvatima i Crkvi u Sarajevu? - Ponižavajući, nepravedan ili...?
Šteta što koncert  Marka Perkovića Thompsona nije održan u Sarajevu. Time bi najviše dobilo Sarajevo! Znam da se puno Hrvata, kao i dobar broj Bošnjaka radovalo tom događaju. Branitelji Sarajeva su svojevremeno pjevali Thompsonove Čavoglave!
Ovako je ostao gorak okus: Sarajevo je uspjelo obraniti svoj " antifašistički" imidž, metodom mahalske  fašističke hajke. Istina, Thompsonov koncert u Sarajevu službeno nije zabranjen, ali je stvorena takva negativna atmosfera koja nije sudionicima jamčila sigurnost, te je razumno  što je otkazan tj. odgođen. Na koncu, treba jasno reći da ovog puta Hrvati nisu u Sarajevu mogli pjevati to što vole pjevati! Drugo je pitanje - je li  Thompsonova lirika i sveukupna simbolika trebala objektivno nekoga provocirati, vrijeđati, zazivati "aveti prošlosti", zavaditi nas sa susjedima .?
O tom se u hrvatskoj javnosti vode rasprave i bilo bi dobro da sve ove rasprave konačno  izvuku Hrvate iz fašističkog stereotipa u kojem nas naši mrzitelji najradije vide. Tome im pomažu ''naši naivci '' ili  provokatori  koji  globalno negativno  opterećenim  simbolima pred kamerama CNN-a, BBC-a i drugih postaja nude argumente za potpuno diskreditiranje hrvatskog rodoljublja. Nikome na Zapadu ne pada na pamet da ustaške simbole interpretira benigno kao mladenački bunt. Sarajevska politička i kulturna scena zbog ovih streotipa  nema snage probaviti jedan Thompsonov koncert. Da bi sačuvala imidž o sebi kao zdravoj sredini ona to što ne može probaviti nužno demonizira! Nije uopće bitno da li se ona sukobljava s percepcijom o Thompsonu ili stvarnim Thompsonom. Trebalo je s negativnom percepcijom ozbiljnije računati i pripremiti koncert kao afirmaciju hrvatskog rodoljublja. To Thompsonova  rodoljubna lirika zaslužuje, ali to je i veliki posao.
Što se tiče odnosa prema Hrvatima - treba biti  do kraja istinoljubiv; nikome  tko je manjina u bilo kojem mjestu u BiH ne manjka problema i diskriminacije. No, to je tek dio istine. Drugi dio istine jest da se diskriminacija koju provode Hrvati s pravom raskrinkava, ali se diskriminacija nad Hrvatima legalizira nepravednim strukturama države. 
Zato našu hrvatsku poziciju u BiH treba shvatiti kao tešku, ali politički, civilizacijski i duhovno najzdraviju! Borba za nacionalne interese i borba za ljudska prava treba u našem  slučaju biti identična.

Smatrate li da negativan ili slab utjecaj medija iz Hrvatske ima konačnog utjecaja i na iseljavanje naših ljudi iz BiH (i konkretno iz Rame)? Tu uz stvaranje jednog dojma o naprednijem i boljem životu u gradovima RHrvatske, mislim i na njihovo nedovoljno poznavanje te praćenje političkih zbivanja, opće problematike jednakopravnosti Hrvata u BiH?
Migracije su u svjetskim razmjerima ekonomsko i humanitarno pitanje. To je proces koji ima svoje zakonitosti. Tome treba pridodati trend koncentracije ljudi u veće gradske sredine.
Hrvatska ekonomija će prema predviđanjima trebati u budućnosti uvoziti radnu snagu. Ovo pitanje postaje osobito dramatično zbog izostanka uspješnog hrvatskog nacionalnog demografskog programa. To su neki od elementa koji podržavaju proces odlaska Hrvata iz BiH u Hrvatsku i dalje u Europu.  Priča o ugroženosti ide u ovom kontekstu  kao nepotrebna i štetna ideološka pratnja! Nama treba svehrvatski dogovor o programu zadržavanja hrvatskih obitelji u BiH. To bi bilo politički mudro i dugoročno dobro.
Treba o ostanku i povratku  Hrvata u BiH govoriti, pisati ili slikati  kao o činu slobodnih ljudi i kao prvorazrednom političkom i vjerskom potezu! Potpuno su nepotrebna, razarajuća  prikazivanja  života u BiH kao ostajanje u nekom tamnom vilajetu. To jednostavno nije istina već danas, a osobito to neće biti sutra kada BiH uz svu poslovičnu tromost ipak postane dio EU. Za nas Hrvate bi to trebao ponovno biti ambijent u kojem ćemo se kulturno, politički, gospodarski osjećati kao kod kuće. Vrijedi, dakle, ovdje biti i raditi da taj trenutak čim prije dođe.

Što mislite o Ramskoj zajednici Zagreb, njihovim aktivnostima i postignućima u zadnje vrijeme? Je li učinjeno dovoljno?
Organizacije poput Ramske zajednice žive od viška entuzijazma i ljubavi prema svom zavičaju. No, to nipošto ne znači da takve aktivnosti ne treba voditi posve profesionalno! Upravo bih tu crtu profesinih tu crtvu profesinolansti  izdvojio kao   voditi posve profesionalno:bigatsvom Ramea si HGRavti.meljenu na zločinima.onalnosti izdvojio kao  kvalitetu vodstva Ramske zajednice na čelu s gospodinom Branislavom Brizarom - predsjednikom od 2005. god., te zamjenicima  predsjednika - Šimunom Babićem i Josipom Vidovićem. Nabrojao bih tu svakako i Marinka Babića, Josipa Petrovića, Vladu Kuraju, Šimuna Penavu te niz drugih ljudi koji se nesebično  uključuju u projekte Ramske zajednice.
Zahvaljujući gosp. Josipu Petroviću i razumijevanju načelnika grada Zagreba gosp.  Milana Bandića - Ramska zajednica dobila je prostor za svoj novi ured. Nesebični donatori Branislav Brizar i Marinko Babić pokreću i druge Ramljake te prijatelje u ostvarenju niza projekta, od kojih ću prema sjećanju spomenuti samo neke:
-           Organizacija Ramskih susreta u suradnji s Franjevačkim samostanom Rama-Šćit, tradicionalno svake 2. nedjelje iza Male Gospe u Sesvetskoj Sopnici ili po dogovoru na drugim mjestima kamo se Rama iselila, kao što je  to bilo u Tovarniku 2006. godine.
-           Tiskanje  godišnjeg Glasila Ramske zajednice. Ovo je treći broj.
Za pohvalu su i dobre suradnje s kulturno - umjetničkim društvima u Rami, što je osobito došlo do izražaja  na veličanstvenoj manifestaciji Ramska večer u Lisinskom, 20. svibnja 2007. godine! Ostvarena je i vrijedna financijska pomoć za neke kulturne i građevinske projekte u ramskim župama Prozor, Uzdol, Doljani  i Franjevačkom samostanu na Šćitu. Od osobitog značenja treba razumjeti ulogu Ramske zajednice kao mosta suradnje s nizom kulturnih, gospodarskih, političkih čimbenika Zagreba i Hrvatske s Ramom. Ostvarena je ugovorena suradnja KUD Dr. Ivan Ivančanin iz Zagreba, a za proslavu Male Gospe Ramska zajednica će dovest će u Ramu zanimljive ljude iz kulturnog, gospodarskog i političkog života Zagreba i Hrvatske... Radujem se da se aktivnosti Ramske zajednice razvijaju i obogaćuju. Možda je sada na potezu Rama da ponudi neki oblik konkretne suradnje.

Kakve su Vaše ocjene vezane za veliku manifestaciju Ramska večer... u Lisinskom, održanoj u svibnju ove godine?
Mogu iskreno čestitati organizatorima i sudionicima Ramske večeri u Zagrebu 2007. godine. Program je bio izvrstan! Pokrenuo je zanimanje za ramsku tradiciju kako u Rami tako i u Zagrebu. Vjerujem da se naši prijatelji i simpatizeri uvijek iznova iznenade kulturnim bogatstvom Rame i požele biti dio te priče koja traje. Nadam se da je sav napor oko organizacije Ramske večeri već zaboravljen i da kreativnost samozatajnih organizatora i voditelja Ramske zajednice poput buntovnih distiha gange neće  još dugo utihnuti...

Glasilo Rama, broj 3
















 






kedzara-risovac-diva.jpg

Ramska Zajednica


ul. Grada Vukovara 235, Zagreb 10 000 Hrvatska

E-mail: Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

E-mail:   Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Telefon: +385-1/2422-870

Fax: +385-1/2422-856

http://www.ramska-zajednica.hr