Menu
RSS
http://ramska-zajednica.hr/modules/mod_image_show_gk4/cache/crima12gk-is-87.jpglink
http://ramska-zajednica.hr/modules/mod_image_show_gk4/cache/slide02gk-is-87.jpglink
http://ramska-zajednica.hr/modules/mod_image_show_gk4/cache/slide13gk-is-87.jpglink
http://ramska-zajednica.hr/modules/mod_image_show_gk4/cache/slide_07gk-is-87.jpglink
http://ramska-zajednica.hr/modules/mod_image_show_gk4/cache/slide04gk-is-87.jpglink
http://ramska-zajednica.hr/modules/mod_image_show_gk4/cache/slide_08gk-is-87.jpglink
http://ramska-zajednica.hr/modules/mod_image_show_gk4/cache/slide21gk-is-87.jpglink
http://ramska-zajednica.hr/modules/mod_image_show_gk4/cache/prozor-crkva-2gk-is-87.jpglink
http://ramska-zajednica.hr/modules/mod_image_show_gk4/cache/stories.slideshow.Ramska-vecer-natpisgk-is-87.jpglink
http://ramska-zajednica.hr/modules/mod_image_show_gk4/cache/Ramski-krajolik-lastavice-1gk-is-87.jpglink
«
»
A+ A A-

Arhiv 2008. - I.dio

Subota, 20 Lipanj 2009.
30. lipnja 2008.
Čudo na Dijevinu grobu
Iako najveću pojedinačnu vrijednost Parku prirode Blidinje daje endemična flora, njegova mitska slika je najživlja, zbog koje bi se trebao zvati Park hajduka i žrtava nasilja Blidinje
Nekoliko mi se puta dogodilo da razgovaram o Divi Grabovici i da se razgovor pretvori u nesporazum. Dok sam ja mislio na čudesni kanjon koji se duboko zario u Čvrsnicu, subesjednik je govorio o mitskoj osobi, Divi Grabovčevoj, koja je izgubila život da bi sačuvala djevojačku čast. Obje pripadaju uglavnom istom prostoru i imaju podjednaka prava na javnost, ali po nekom iskustvenom pravilu, jedna drugu potiskuju. Zašto?
Diva Grabovica je kanjon dugačak oko 7 km, čiji se krila podižu s oko 130 na dvije tisuće metara nad morem. Osobito su impresivne južne vertikalne padine Merića stijene (1.680) i 400 metara okomite litice Pešti brda (2.039). Na završetku kanjona izdiže se prirodni most Hajdučka vrata (Djevojački prsten), kao neka vrata za nebo. A za nebo se, ne bez razloga, nameće Veliki Vilinac (2.116), najviši vrh središnjeg dijela Čvrsnice. Kanjon je susretište više klimatskih zona - od submediteranske do alpske - što se odražava i u raznolikom biljnom pokrovu. U mnoštvu izuzetnih činjenica ističe se šuma s divovskim sedmostoljetnim stablima tise i zatim pojas endemične munike. No najveću specifičnu vrijednost Divi Grabovici i cijeloj krajini, daje rijetka i endemična flora: planinski stolisnik, bosanski ljiljan, dinarski dimak, dinarski vidac, hrvatska tarčuka, dinarska oštrica, i mnoge druge (Šilić, 2002). To je, zapravo, ono što ove planine čini jedinstvenim u cijeloj Europi. Neke od njih žive samo na uskom pojasu jedne padine i nigdje više na svijetu (npr. Hendel-Mezettijeva mišjakinjica).

Diva Grabovčeva je mitska osoba i nema dokaza da je bila stvarni lik. Povezana je s jednim grobom na padini Vrana, koja se zove Kedžara. Izvorno, izrasla je u miljenicu djevojaka koje su se brinule za svoje djevojaštvo. Ne zna se kad je počelo njezino štovanje. Fratri je nisu zabilježili kao mučenicu, pa im štovanje Dive Grabovčeve nije bilo po volji. Stoga su pozvali arheologa Zemaljskog muzeja Ćiru Truhelku da negdje u prvom desetljeću 20. stoljeća istraži grob na Kedžari. On je u njemu pronašao lubanju djevojke skladnih proporcija i nije dalje otkopavao. Pritiskala ga je nelagoda da kao znanstvenik treba potvrditi ono što prebiva u mitu ili legendi, što je neprikladno. Potom je izdao knjigu u kojoj opisuje iskopavanja groba i navodna svjedočenja osobe koje je jedina znala sudbinu Dive Grabovčeve.

Štovanje se osobito proširilo od devedesetih godina, kad su mediji postali otvoreni za ovakve teme. Njezin "dernek", u prvu nedjelju srpnja, najveća je manifestacija u Parku prirode Blidinje. Na Internetu ima veći broj stranica o Divi Grabovčevoj, a sve počivaju na Truhelkinoj knjizi Djevojački grob ili pak na Thompsonovoj pjesmi. Slava se gradi na odlučnosti prelijepe djevojke da očuva svoju čistoću, što ju odvodi u smrt. Iako je ljubavna komponenta temeljna, razvoj legende pomogao je politički ambijent, koji je neskriveno konfesionalan. Njezina čistoća se identificira s pripadnošću katoličkoj vjeri i negativno identificira s turskim silništvom, odnosno nevjerničkim islamom. Na jednom blogu tumači se: Njezin život je bio "drama mlade Hrvatice, i s time katolkinje"; a na drugom da je "ostao samo mit o otporu prema tadašnjoj osmanskoj okupaciji". Na internetskoj enciklopediji Wikipediji natuknica Diva Grabovčeva se podvodi pod kategoriju Katoličanstvo u BiH. Također, veliku slavu uživa sjećanje na hajduka Mijata Tomića, po kojemu je obilježeno nekoliko važnih točaka prostora.

Truhelkin opis iskopavanja groba, toga središnjeg mjesta svih mogućih priča o stvarnosti Dive Grabovčeve, sveden je na nekoliko rečenica, što samo po sebi govori o oskudnosti dokaza. Međutim, u čitanju njegove knjige olako se previđaju sljedeće Truhelkine rečenice: "Kud god bi oko pogledalo po Čvrsnici (.) postaje slika čarobnija. Gledajući tu krasotu, ote mi se usklik: Lijepa li je naša zemlja, na daleko joj nema ravne!"
"Cvjetni šar" "alpinske bašte" posuo je put do Djevina groba, oko kojega je Truhelka s domaćinom fra Lukom zatekao nekoliko žena i djevojaka. Grob je obrastao u planinsko cvijeće okruženo kitama sirištara, na kojemu je Truhelki posebno zapeo za oko jedan cvijet, kojeg je determinirao kao zečiju stopu (Geum coccineum). Obratio se fra Luki riječima da je taj cvijet pravo botaničko čudo. Tadašnji vodeći arheolog održao je potom mali traktat o toj endemičnoj biljci Azije, čije je ovo najdalje poznato nalazište, te ga ponovno nazvao pravim čudom i nagradom geološke prošlosti.

Truhelkina reakcija može biti iznenađenje samo neupućenima. Mnogi vrsni biolozi, među kojima i Truhelkini kolege iz Zemaljskog muzeja, proveli su dane i noći na ovim planinama, te sakupili mnoštvo informacija o božanskoj vrijednosti ovdašnje flore, unutar koje Skarletnocrvena zečija stopa (to je važeći naziv) danas nema tako veliku vrijednost. Mnogi od njih ostavili su važan dio svoga zdravlja gore, kao i naš Čedo Šilić. Ali do javnosti, koja je zasićena mitovima i estradnim komercijalnim legendama, još nije stiglo dovoljno informacija o pravim vrijednostima tih planina.
Flora, to "planinsko cvijeće", pojam je ljepote prirode. Ne mislimo na ono površno značenje, koje se svodi na ljepotu kao puki ukras svakodnevnice. Jedna od definicija ljepote jest izraz sklada koji vlada u prirodi. Oponašajući taj sklad, čovjek je stvorio umjetnost i kulturu, a kultura propisuje sustav vrijednosti i važećih ukusa. Nije li ljepota ono zbog čega je Diva Grabovčeva bila osobito cijenjena i što je, nažalost, životom platila. Koliko ih je još poniženo i strveno, ali za njih se na zna. Možda nisu bile toliko lijepe da bismo uvažili njihovu patnju. Još je nešto lijepo, a što je bit mita: to da običan čovjek, pa i krhka djevojka, čini podvig koji ga izdiže među božanstva. Danas to pada u drugi plan, a iskače manje vrijedna scenografija ondašnjih političkih prilika.

Moderno doba, koje nam je donijelo mnoštvo nevolja, donosi nam i važne putokaze. Jedan od njih je ekologija, znanost koja nas čini svjesnima prirodnog sklada i našeg pravog mjesta u prirodi. Ugledanje na prirodu i slušanje prirode, jačaju u društvu vrijednosti sklada. Kad pogledamo što čini društvenu sliku Blidinja, vidjet ćemo da su ona prirodna čuda jedva uočljiva, a da smo u prvi plan istaknuli pojam patnje i nasilja. Ona se očituje kroz hajduka Mijata Tomića, nasilnika na "našoj" strani, i kroz Divu Grabovčevu, žrtvu društvenog nasilja. Nasilje je bilo legitiman dio tadašnjeg društva, kao što je i seksualna sloboda tek vidljiva iz moderne perspektive, pa se zanemaruje da je mnogo "naših" stradalo od hajduka, kao što je mnoge djevojke oskvrnuo "neturčin".
Svaka kulturna zajednica, pa i naša, ima šifre kako čita svijet oko sebe. Kod Truhelke ljepota prirode predstavlja se kao ambijent za skladan život, a tradicija je čita kroz žrtvovanu ljepotu žene. Zašto u našim prebogatim krajolicima vidimo samo muku i patnju? Jedan je semiotičar rekao da se umijeće gledanja prirode treba naučiti jednako kao umijeće čitanja hijeroglifa. Traži se ozbiljno i organizirano znanje, a ne modeli mitova iz feudalnog doba. Moramo otići korak dalje od derneka. Nije neprihvatljivo slaviti Divu Grabovčevu; ljepotu njezina lika i djela, ali i ljepotu zavičaja koji ju je dao. Ima mjesta za sve naše Dive.
Ivo LUČIĆ (rama.co.ba)

 

27. lipnja 2008.
Nafta prvi put više od 140 dolara, Dow Jones pao više od 300 bodova
Cijena nafte na burzi u New Yorku (NYME) u četvrtak je prvi put prešla granicu od 140 dolara za barel, nakon izvješća da bi Libija mogla smanjiti proizvodnju i izjave dužnosnika OPEC-a da bi barel nafte ovoga ljeta mogao dostići 170 dolara.
Indeks industrijskih dionica Dow Jones je sat prije zaključenja trgovanja na NYSE pao za 308 bodova, na 11.503 boda, što je najniža razina od rujna 2006.
Laka sirova nafta za isporuke u kolovozu poskupjela je 5.45 dolara na 140 dolara u elektroničkom trgovanju terminskim transakcijama na NYME, dostigavši tijekom dana rekord od 140.05 dolara. Raniji rekord od 139.89 dolara postignut je 16. lipnja.
U međuvremenu je dolar zabilježio novi pad u odnosu na euro i druge najveće valute, dan nakon što je središnja banka SAD-a - Federalne Rezerve (FED), objavila da zadržava referentnu kamatnu stopu na dva posto.
Najveću zabrinutost tržišta izazala najava Shokija Ghanema, predsjednika libijske Nacionalne naftne korporacije, o smanjenju proizvodnje zbog prevelikih zaliha na tržištu.
Predsjednik OPEC-a Chakib Khelil izjavio je za TV postaju France 24 u četvrtak da bi cijene nafte ovoga ljeta mogle rasti na 150 do 170 dolara za barel, uz opasku kako ne misli da će dostići 200 dolara.
Indeks industrijskih dionica Dow Jones je, sat prije zaključenja trgovanja na burzi u New Yorku (NYSE) pao je 308 bodova, došavši na 11.503 boda, najnižu razinu u posljednjih 21 mjesec, nakon što su analitičari Goldman Sachsa dali preporuku za "prodaju" dionica General Motorsa, koje su pale na najnižu razinu u 30 godina.
Goldman Sachs istodobno je smanjio rejting investicijskih banaka u SAD-u s "atraktivan" na "neutralan", zbog nastavka teškoća u bankarskoj industriji, rasta zakašnjenja otplate potrošačkih kredita i kreditnih kartica, uz izglede da će oporavak sektora dugo trajati.
(Hina)

27. lipnja 2007.
Zemaljski pokušaji: Roboti javljaju - Mars je pogodan za život

Mars je pogodan za život, zaključak je koji je nakon analize prvog uzorka američke svemirske sonde Phoenix oduševio znanstvenike koji sudjeluju u toj misiji. Mars No, znanstvenici ipak nisu htjeli reći ima li na crvenom planetu bilo kakvog  oblika života.
"U tlu nema ničeg što bi sprječavalo život, naprotiv čini se da mu ono jako pogoduje jer nema nikakvih otrovnih tvari", rekao je na tiskovnoj konferenciji Samuel Kounaves, voditelj kemijskog laboratorija TEGA.
"Tlo koje imamo na Marsu je vrsta tla kakvu ćete naći u vašem vrtu, u kojemu bez problema možete uzgajati šparoge i to je doista čudesno", dodao je, rekavši da su znanstvenici misije u srijedu bili "zadivljeni" tim rezultatima.
"Pronašli smo ono što je, čini se, nužno za život u prošlosti, sadašnjosti i u budućnosti, a to su hranjive tvari", rekao je napominjući da je riječ o mineralnim, a ne organskim tvarima, među kojima su magnezij, kalij, natrij i klorid.
Ovaj istraživač sa sveučilišta u Arizoni dodaje da je stručni tim bio iznenađen kiselošću tla kojega pH doseže čak 8 do 9. Prvi rezultati "analize su još jedan znak da je voda u tekućem stanju postojala na tlu Marsa u jednom razdoblju njegove povijesti", ističe Samuel Kounaves.
Sitni uzorak uzet je s površine planeta pomoću lopatice na vrhu robotizirane ruke Phoenixa, čime se može protumačiti činjenica da nisu pronađeni tragovi leda koji je nekoliko centimetara ispod površine a čija je prisutnost potvrđena prošlog tjedna.
Znanstvenici kažu da je laboratorij TEGA na površini čestica tla otkrio i manje količine ugljičnog dioksida (CO2) koji se oslobodio zagrijavanjem u laboratorijima na nižoj temperaturi. TEGA je na višim temperaturama otkrila i manju količinu vodene pare. Analiza komadića leda pomoću TEGA-e idućih tjedana dat će odgovor na velik broj pitanja o prošlosti Marsa, nadaju se stručnjaci.
Temperatura je na Marsu trenutačno preniska da bi voda mogla postojati u tekućem stanju, ali znanstvenici sumnjaju da su polarna područja tog planeta u davnoj prošlosti bila toplija.
Phoenix se 25. svibnja spustio na dosad neistraženo područje Marsa gdje je počeo potragu za vodom i organskim tvarima, kako bi utvrdio jesu li tu mogući primitivni oblici života. Phoenix nema uređaj za otkrivanje mikroorganizama.
(Hina)

26. lipnja 2008.
Potpisan Sporazum o obnovi HE Rama

Njemačka razvojna banka KfW i njemačka vlada odobrile su 17 milijuna eura za obnovu HE Rama.
U Sarajevu je 23.6. 2008. potpisan Sporazum o zajmu, financiranju i projektu te Sporazum o arbitraži između njemačke KfW banke, države Bosne i Hercegovine, Federacije BiH i Elektroprivrede Hrvatske zajednice Herceg Bosna (EP HZ HB) vrijedan 17 milijuna eura od čega su sedam grant sredstva vlade Savezne Republike Njemačke, dok je preostalih 10 milijuna zajam od KfW-a.
Sporazum o zajmu, financiranju i projektu kao i Sporazum o arbitraži u ime BiH potpisao je ministar financija i trezora BiH Dragan Vrankić, a u ime KfW-a direktor KfW Ureda u Sarajevu Gerald Kuhnemund i glavni ekonomist Europskog odjela i regionalni menadžer Kirk Mildner, dok je u ime FBiH sporazum potpisao federalni ministar financija Vjekoslav Bevanda, a EP HZ HB generalni direktor Mato Matan Žarić.
Kako je istaknuo generalni direktor EPHZHB, Matan Žarić HE Rama ove godine obilježava 40 godina postojanja i njezin životni vijek se bliži kraju. Zbog toga je ova investicija jako važna jer ćemo ovim sredstvima njezin vijek produljiti za dodatnih 20 godina. Povećat ćemo i njezinu snagu sa 2 x 80 na 2x100 megawata.
"Energija je sve više u fokusu kako u svijetu tako i u BiH i , stoga, ćemo s KfW-om pokrenuti još neke projekte, a razgovori o tome su u tijeku", rekao je ministar Vrankić.
Prema najavama direktora HZ HB Mate Matana Žarića to između ostaloga, podrazumijeva i izgradnju vjetroparka na području Hercegovine, a za sada se ispituje desetak lokacija.
Za projekt rekonstrukcije HE "Rama", kako je najavljeno, bit će raspisan međunarodni tender i očekuje se da će posao biti završen do 2012. godine. Potpisnici Supsidijarnog sporazuma između BiH (Ministarstva financija i trezora, kao zajmoprimca) i FBiH (Federalnog ministarstva financija kao supsidijarnog zajmoprimca) su ministri Vrankić i Bevanda.
Potpisnici Posebnog supsidijarnog sporazuma između FBiH i EP HZHB (kao izvršitelja projekta i dužnika) su ministar Bevanda i generalni direktor Žarić.
http://www.ephzhb.ba/

26. lipnja 2008.
Donatorska večer Ramske zajednice Zagreb
Autor: Matej Škarica
Foto: M.Š.

Donatorska večer u organizaciji Ramske zajednice Zagreb održana je u ponedjeljak, 23. lipnja u zagrebačkom naselju Borovje u restoranu Izvor - vlasnika Branka Babića. U opuštenom ugođaju i društvu članova, prijatelja te donatora Ramske zajednice, raspravljalo se o nastavku suradnje te daljnjem širenju popisa podupiratelja RZ-e. Donatore inače sačinjavaju poduzetnici uglavnom iz Zagreba i okoline, ali su tu i pojedinci iz gradova poput Rijeke, Đakova, Osijeka, Viteza itd.
Druženje je započelo prigodnim pozdravom predsjednice Sabora RZ-e gospođe Željke Maroslavac koja je naglasila kako je ove godine Zajednica opterećena i određenim materijalnim nedostacima koji koče daljnji te do sada vidni napredak u većini djelatnosti. Nakon toga, predsjednik RZ-e Zagreb gospodin Branislav Brizar je u kratkim crtama iznio presjek rada od formiranja Upravnog Odbora (u razdoblju od travnja 2005. do lipnja 2008. god.). Brizar je naveo programe koji su u navedenom razdoblju ostvareni, uz nesebičnu potporu dosadašnjih donatora. Neki od tih programa su primjerice: izdavačka djelatnost, humanitarne aktivnosti, tradicionalne manifestacije Ramska večer (s osvrtom na Ramsku večer u Lisinskom, održanoj u svibnju 2007.), potom Ramski susreti, sudjelovanje u  obilježavanju obljetnica Ramskih župa, sportska događanja i sl. Treba naglasiti kako je od Grada Zagreba na korištenje dobiveni prostor za potrebe Zajednice bio preuređen upravo uz veliku podršku spomenutih donatora.
U nastavku izlaganja predstavljen je prijedlog programa za 2008. i djelomično za 2009. godinu. Ti programi su slični onim koji su već ostvareni, a za RZ-u i Ramljane su s vremenom postali tradicionalni. Ovaj put predstavljena je izdavačka djelatnost i spisateljski natječaj, daljnje humanitarne aktivnosti, profesionalno fotografiranje Gornje, Srednje i Donje Rame, potom novi Ramski Zbornik, a značajnu potporu anonimnim glasanjem dobio je projekt stipendiranja siromašnih Ramskih studenata. Poseban naglasak stavljen je na projekt Susret Ramljana u Rami 2009. godine. Susret bi se trebao održati krajem mjeseca lipnja, a završni dio ovog društvenog događaja od posebnog značaja za iseljene iz Rame činila bi proslava na starom planinskom okupljalištu Kedžara - Vran planina. Na ovom višednevnom druženju bile bi upriličene razne aktivnosti kao što su: simpozij, kulturno umjetnička i sportska druženja, kviz znanja i sl.
Predsjednik RZ-e je na završetku izlaganja zamolio za materijalnu kao i svaku drugu vrstu podrške naglasivši važnost uključenja s vlastitim zamislima, komentarima i prijedlozima a koji bi pomogli što boljem radu Zajednice. Istaknuto je kako su vrata ove udruge otvorena svim dobronamjernim ljudima i budućim prijateljima Ramskog kraja. Također, prisutni članovi kao i donatori zamoljeni su da se značajnije povežu s drugim zainteresiranim pojedincima ali i onima koji do sada nisu dovoljno ili čak nikako bili aktivni što se tiče društvenog rada Udruge. Predsjednik RZ-e se potom svima srdačno zahvalio na odazivu i iskazanoj potpori.
Na kraju službenog dijela ovog skupa tajnik RZ-e Mirko Marić prisutnim donatorskim predstavnicima podijelio je i ugovore koje su uzvanici potom potpisali odredivši novčani iznos koji namjeravaju donirati Ramskoj zajednici u narednom razdoblju.

Organizacijski odbor večeri činili su Ilija Radić, Željka Maroslavac i Josip Vidović. Navedeni su ujedno osmislili te uspješno organizirali spomenuti poslovni skup.

26. lipnja 2008.
EURO: Njemačka pobijedila Tursku i plasirala se u finale
Philipp Lahm je u 90. minuti pogodio mrežu iza Rustua Recbera i odveo Njemačku u finale
BASEL - Nogometaši Njemačke prvi su finalisti EURA nakon što su u dramatičnoj utakmici u polufinalu u Baselu svladali Tursku sa 3:2 (1:1).
Turska reprezentacija tri puta je u posljednjim trenucima utakmica postizala pogotke koji su je doveli u polufinale EURA (protiv Švicarske i Češke za pobjede u skupini A, te protiv Hrvatske za 11-erce u četvrtfinalu), no u polufinalnom dvoboju ispala je upravo na "njihov" način. Philipp Lahm je u 90. minuti nakon sjajno odigranog duplog pasa s Hitzlspergerom pogodio mrežu iza Rustua Recbera i odveo Njemačku u finale.
I dok je Turska bila slabiji suparnik i protiv Češke, a pogotovo protiv Hrvatske, Njemačku je u prvih 45 minuta potpuno nadigrala, te je trebala voditi s barem dva pogotka prednosti. No, nije iskoristila svoje prilike, te je za to na kraju bila kažnjena.
Iako turski izbornik Fatih Terim nije mogao računati na svoje ponajbolje igrače zbog ozljeda (Nihat, Emre, Servet) ili kartona (Arda, Tuncay, Emre Asik), Turci su u prvih 20-ak minuta potpuno vladali terenom. Već u 7. minuti Altintop je uzeo loptu Lahmu, ali grešku svog braniča ispravio je Lehmann. Samo šest minuta kasnije Ayhan je došao do lopte u kaznenom prostoru Njemačke, te s gol-aut linije vratio prizemnu loptu na 10 metara, no Kazimov topovski udarac zatresao je gredu.
Do zasluženog vodstva Turska je stigla u 22. minuti. Mehmet Aurelio ubacio je u kazneni prostor, Kazim je iz teške pozicije pogodio gredu, lopta se odbila do Ugura Bolrala koji je doslovno ugurao loptu preko linije i to Lehmannu kroz noge.
Njemačka je izjednačila nakon svog prvog ozbiljnijeg napada. Podolski je prošao po lijevoj strani, ubacio oštru loptu na peterac, a tamo je Bastian Schweinsteiger utrčao ispred turskog braniča i pospremio ju u mrežu.
Početkom drugog poluvremena Njemačka je zakinuta za 11-erac. Sabri je na samoj liniji 16-erca srušio Lahma, ali sudac Busacca je samo odmahnuo rukom. Isto je učinio na drugoj strani i u 69. minuti kada je Lahm za dres povukao Kazima.
Njemačka je povela 2:1 u 79. minuti, Lahm je nabacio u kazneni prostor, Rustu je pogrešno procijenio let lopte što je kaznio Klose i glavom poslao loptu u mrežu.
I u ovoj utakmici Turska se uspjela vratiti, u 86. minuti Sabri je prošao Lahma na desnom krilu, a na prvoj vratnici najbrži je bio Semih Senturk i, činilo se, poslao utakmicu u produžetke. Ipak, dodatnih 30 minuta nije se trebalo igrati, za što se pobrinuo Lahm. Nevjerojatno, ali istinito, Njemačka je uputila tri udarca u okvir turskog gola i postigla - tri pogotka.
U finalu u nedjelju u Beču (20:45 sati), Njemačka će igrati protiv pobjednika iz današnjeg polufinalnog dvoboja između Rusije i Španjolske (Beč, 20:45 sati).
(Foto: FaH) (Bljesak.info)


26. lipnja 2008.
Hiddink: Da nije bilo Hrvatske, Rusija ne bi bila u polufinalu

Na press-konferenciji uoči četvrtfinala Eura protiv Španjolske u četvrtak izbornik ruskih nogometaša Guus Hiddink je euforiju stišavao - Hrvatskom. Novinari su tražili neka objavi da ima najbolju momčad na turniru, te da ide po naslov.
Nizozemac je odgovorio da treba biti i ostati realan.
"Danas sve izgleda prekrasno. Žele mi dati rusko državljanstvo i sve počasti, a igrače se diže u nebesa. Ne mogu, međutim, zaboraviti ne tako davnu prošlost. Slično je bilo i nakon naše pobjede nad Engleskom u Moskvi, pa se sve srušilo već u prvoj sljedećoj utakmici i porazu kod Izraela. Da nije bilo Hrvata, koji su pobijedili Engleze na Wembleyju, mi danas uopće ne bismo bili ovdje", kazao je Hiddink, prenosi Totalsprot.
"Vi me definitivno ne biste tražili izjavu da imam najbolju momčad na svijetu. To nam govori od kolikih je detalja svaki uspjeh sastavljen. Zato nisam zaslijepljen našim uspjehom", dodao je Hiddink nastavivši:
"Nismo bolji od Španjolaca. To je realno gledanje na stvar. Nemamo pravo zaboraviti što se događalo u našoj skupini. Oni su dominirali, a mi smo se mučili. Naravno da smo se podigli od naše prve utakmice sa Španjolskom, no ja i dalje iznimno respektiram sastav Luisa Aragonesa. To je momčad koja je uspjela izbaciti Italiju."
(Bljesak.info)

 

24. lipnja 2008.
Bevanda: Na računu proračuna FBiH svega 434 marke     
Proračun većeg entiteta potpuno je prazan, saznaje Dnevni avaz u Federalnom ministarstvu financija. Nakon što su, naime, isplaćene plaće i ostale prinadležnosti za uposlene, jučer ujutro na računima proračuna Federacije BiH u poslovnim bankama bile su svega 434 marke.
To je epilog višemjesečnih upozorenja zamjenika premijera FBiH i ministra financija Vjekoslava Bevande, koji je na sjednicama Vlade, Parlamenta i u nizu javnih istupa isticao da su izdvajanja, prvenstveno za niz socijalnih kategorija, neodrživa, prenosi Agencija NINA.
Bevanda jučer nije službeno želio komentirati događanja s proračunom FBiH, a o cjelokupnoj situaciji izvijestio je, na Kolegiju Vlade FBiH, premijera Nedžada Brankovića i zamjenika premijera Gavrila Grahovca.
I dok je na racunu samo još 434 KM, Vlada je kupila za 170.000 KM čamac za potrebe privatne vile u Trpnju.(Bljesak.info)

 

24. lipnja 2008.
Svijet će biti 'toastiran' ako brzo nešto ne učinimo!
WASHINGTON - Točno 20 godina nakon što je upozorio Ameriku na globalno zatopljenje, jedan od vodećih znanstvenika NASA-e rekao je jučer kako je stanje tako loše da je jedina nada svijeta drastična akcija.
James Hansen, direktor Goddard Instituta za svemirske znanosti, kojeg se u SAD naziva ocem globalnog zatopljenja, rekao je u Kongresu da je svijet odavno prešao "opasnu granicu" plinova staklenika u atmosferi i da se treba vratiti na razine emisije iz 1988. godiine.
Hansen je upozorio da atmosfera Zemlje može ostati ovako zasićena s ugljičnim dioksidom proizvedenim od čovjeka još samo nekoliko desetljeća bez promjena kao što su masovni nestanak vrsta, kolaps ekosustava i dramatični rast morske razine.
"Bit ćemo 'toastirani' ako ne krenemo jako drugačijim putem. Ovo je posljednja prilika", rekao je Hansen za agenciju AP.
Za smanjenje emisije plinova stalenika, po Hansenu bi do 2025. trebale prestati s radom sve termoelektrane na ugljen u SAD, a u ostatku svijeta do 2030.
(Bljesak.info)

23. lipnja 2008.
Ne treba vjerovati svemu što pročitate!
U Mostaru ništa novo, već dugo vremena grad je to koji se zna nositi s uličnim nemirima, a život se na njegove ulice brzo vraća u normalan tijek...
No u svijetu medija i brze ''informacijske hrane'' postoji na stotine primjera kako mediji mogu napuhati vijest te je odaslati u svijet čineći time veću štetu nego korist. TV, radio, internet portali ne samo da udvostručuju dojam već ga izvitoperuju i umnažaju po volji i želji. Stvara se tako uveličan ili iskrivljen dojam.
Dan poslije ispitali smo telefonski nekoliko građana Mostara te da li je navedeno o velikim neredima i tzv. uličnom ratu istina? Dobili smo i odgovor da ništa posebno nisu primjetili... - Zanimljivo.

21. lipnja 2008.
"Rat" na ulicama Mostara; incidenti i slavlja diljem BiH     
Neposredno nakon završetka četvrtfinalne utakmice Turska - Hrvatska, skupina od dvadesetak huligana izazvala je nerede na mostarskim ulicama. Nakon što su na Trg hrvatskih velikana (Rondo) poslani pripadnici specijalnih postrojbi, došlo je do okršaja s manjom skupinom, kojoj se zatim priključilo više desetaka osoba.
Kako doznajemo, specijalci su upotrijebili suzavac, a najveći neredu zabilježeni su kod butika Uno na Starom Veležovom igralištu i duž ulice Kralja Tomislava gdje su specijalne postorojbe upotrijebile i oklopno vozilo, te kod Projektanta. Na pojedinim ulicama primijećeni su zapaljeo kontejneri za smeće, a razbijeno je par stakala i na tržnom centru Mercator.
Prema sadašnjim saznanjima, ozlijeđen je jedan policajac i demolirano jedno službeno policijsko vozilo.
Dok se oko 0:40 stanje zapadno od Bulevara uglavnom smirilo, na trgu Musala zabilježeni su manji incidenti i provokacije okupljene mase koja se oko 01.00 sati razišla bez intervencije policije.
Trenutno (02:00 op.a.) je u gradu potpuno mirno, a nastala šteta utvrdit će se u jutarnjim satima.
"Bilo je izgreda, no još prikupljamo i podatke", rekli su u MUP-u Hercegovačko-neretvanske županije.
Liječničku pomoć više je osoba zatražilo u mostarskoj Kirurgiji, dok su u Hitnoj službi rekli da su imali tek nekoliko intervencija, a kako saznajemo lakše je ozlijeđeno čak 16 policajaca, a privedeno 16 maloljetnika.
U Stocu su ozlijeđena tri policajca, privedeno je osam osoba.
U Čitluku je ozlijeđena jedna osoba, četiri privedene.
U Čapljini je povrijeđen jedan policajac, a pet osoba - od kojih četiri maloljetne - privedeno.
U Neumu je oštećeno devet vozila. Većina izgrednika bili su alkoholizirani maloljetnici.
I u Žepču su zabilježeni manji incidenti. U sukobu navijačkih skupina dvije osobe su lakše ozlijeđene, a oštećeno je šest vozila.
Istovremeno, kako prenosi Federalna radio-televizija, nekoliko tisuća građana Zenice okupilo se na glavnom gradskom trgu, slaveći pobjedu reprezentacije Turske. Uz prisustvo jakih policijskih snaga, uključujući i pripadnike Jedinice za podršku, okupljanje je proteklo bez incidenata, ali s naglašenom upotrebom pirotehničkih sredstava. Kolone vozila su gotovo dva sata potpuno blokirale zeničke ulice.
Nešto mirnije bilo je u mjestima Srednjobosanskog kantona. U Novom Travniku je jedna osoba teže ozlijeđena, ali unutar navijačke grupe.
U Vitezu, Bugojnom, Travniku i Novom Travniku razbijeno je nekoliko stakala na ugostiteljskim objektima i pošti. Na području ovoga kantona bilo je angažirano oko 700 policajaca.
Pobjeda Turske slavila se i u Sarajevu, gdje su se do kasno u noć mogle čuti sirene automobila, pucnjave petardi te vatromet, a promet je bio u potpunom kolapsu. Sukoba i izgreda nije bilo.
Pobjeda Turske slavila se i na mostarskom trgu Musala. (Bljesak.info)

23. lipnja 2008.
Mlakić: Hrvatski jezik vlasništvo i nas Hrvata u BiH     
Ne može se hrvatski jezik zatvarati u granice Republike Hrvatske, on je podjednako vlasništvo i nas Hrvata u BiH, izjavio je književnik Josip Mlakić najnovijem broju "Vijenca", novina Matice hrvatske za književnost, umjetnost i znanost.
"Jasno, taj jezik ima i određene posebnosti i ja te posebnosti volim, a ne kako je bila praksa devedesetih godina prošlog stoljeća da su se neke razlike željele zanemariti i eliminirati", izjavio je, dodavši kako je jedan od ciljeva kojim se vodio pišući roman "Tragom zmijske košuljice" bio da sačuva jezik kakav je slušao dok je bio dijete.
"Uporabio sam neke izraze koje sam posljednji put čuo prije tridesetak godina", izjavio je.
Josip Mlakić (Bugojno, 1964.) nezaobilazno ime hrvatske i bosanskohercegovačke književne scene dobio je ovogodišnju Vjesnikovu nagradu za književnost "Ivan Goran Kovačić" za posljednji roman "Tragom zmijske košuljice".
Odgovarajući na upit o položaju hrvatske književnosti u BiH, Mlakić je rekao da je književnost u BiH jako marginalizirana.
"Ne postoji časopis koji stalno objavljuje književnu kritiku", kazao je, dodavši kako većina bosanskohercegovačkih pisaca danas objavljuje u Hrvatskoj. Upozorava kako u BiH postoji porez na knjigu, da je i prije toga scena bila ugušena te da ne postoje nikakvi državni poticaji.
U pogledu budućnosti BiH, Mlakić smatra da je kako stvari trenutno stoje "prepuštena političkom samouništenju".
"Treba promatrati što radi Milorad Dodik ili Haris Silajdžić. Hrvate namjerno ne spominjem, ne zato što su bolji ili lošiji političari, nego zato što nisu nikakav bitan faktor u političkom životu BiH", rekao je, dodavši da su hrvatski političari dokraja marginalizirani, što vlastitom zaslugom, što nametnutim odnosom snaga.
(Fena) (Bljesak.info)

20. lipnja 2008.
Euro 2008: Ipak Elf!

Njemačka preko Portugala u polufinalu! Njemačka je sa 3:2 pobijedila favorizirane Portugalce u prvom susretu osmine finala Europskog prvenstva i Portugal ide kući. Portugalci su u prva tri susreta igrali lijep nogomet, tehnički gotovo savršen, ali u četvrtfinalu Njemačka je pokazala kako je čvršća i bolja reprezentacija te je ipak na kraju zasluženo otišla u polufinale gdje će igrati protiv Hrvatske ili Turske.
Dok su Portugalci u otvaranju utakmice pokušavali nešto 'odigrati', Njemačka je od prve minute strpljivo čekala svoju priliku. U 22. minuti, poslije kombinacije s Kloseom Podolski upošljava Schweinsteigera, a ovaj dovodi 'Elf' u vodstvo.
Samo dvije minute kasnije Schweinsteiger izvodi slobodan udarac a Klose glavom pogađa za 2:0. Portugal prvu pravu akciju odigrava i do smanjenja zaostatka dolazi u 40. minuti.
Nakon duže akcije Ronaldo je pucao, Lehmann kratko odboio loptu a Nuno Gomes odbijeno smjetio u mrežu za 1:2. U drugi dio Portugal ulazi s namjerom da što prije dođe do izjednačenja, ali Nijemci ne dopuštaju ni najmanju priliku Ronaldu i društvu. U 61. minuti vidjeli smo gotovo identičnu akciju onoj koja je prethodila drugom njemačkom pogotku.
Schweinsteiger je izveo slobodan udarac, ovog puta loptu je glavom zahvatio Ballack i zabio za 3:1. Njemački veznjak došao je do lopte napravivši očit prekršaj nad Ferreirom, ali švedski sudac Fröjdfeldt nije se oglasio.
Portugal je do kraja uspio tek ublažiti poraz, u 87. minuti Nani ubacuje a Postiga postiže pogodak za 2:3. Zamjene su donijele Scolariju smanjenje zaostatka, ali ne i izjednačenje. Njemačka je zasluženo u među najbolja četiri! (Bljesak.info)

20. lipnja 2008.
Hrvati jedinstveni za federalnu jedinicu
Izjava nizozemskog veleposlanika Karela Vosskuehlera da nema ništa od trećeg entiteta te da se to neće dogoditi, jer su Hrvati preslabi, najsnažnija je (ne)diplomatska pljuska hrvatskoj politici u BiH, ali i krunska potvrda kako dio međunarodne zajednice vidi rješenje BiH enigme bez jednoga od triju naroda.
Jačanje dvaju entiteta, stalno i sustavno slabljenje pozicije Hrvata od Daytona do danas, manifestiralo se do sada nametnutim antihrvatskim ustavnim promjenama, uništavanjem banaka i gospodarstva, smjenama i progonom hrvatskih političkih prvaka.
Realizaciju izgradnje takve stabilne BiH po mjeri dvaju naroda, bošnjačkog i srpskog, jedino su remetile županije, u kojima su pak Hrvati, zbog svojih podjela, izgubili značajan udio u vlasti.
No, unatoč tome, najznačajnije hrvatske političke stranke jedinstvene su, odbijaju scenarij veleposlanika Vosskuehlera o ostanku dvaju entiteta, piše današnji Večernji list.
"Ovakvim izjavama stvara se klima da BiH i dalje jedino može preživjeti kao dvoentitetska država, a treći narod treba prevesti u nacionalnu manjinu. To je katastrofalna poruka za BiH, jer sam siguran da ova država ne može preživjeti bez jednoga od triju konstitutivnih naroda. Takva BiH osuđena je na propast. Hrvati i druga dva naroda moraju se izboriti za BiH po mjeri triju naroda.Mi zagovaramo uređenje BiH koje nije daytonska BiH. BiH ne može biti bez Hrvata", ocijenio je predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović.
"Pojedinim stranim administracijama bio je cilj gospodarski i socijalno nivelirati odnose, kako bi Hrvati izgubili financijsku nadmoć. Mi se Hrvati moramo prije svega unutar svojega političkog bića riješiti osoba koje su u službi međunarodne zajednice, a ne u službi Hrvata, što je ključno zašto ne možemo ostvariti slobodu. Hrvati su ugroženi u BiH, a ustavne promjene idu u krivom smjeru. Da međunarodna zajednica želi pravedno rješenje, dala bi Hrvatima federalnu jedinicu, a ne zadržavala imaginarnu državu u kojoj će svi biti nezadovoljni", ocijenio je glasnogovornik HDZ-a 1990. Draženko Primorac. (Bljesak.info)


20. lipnja 2008.
Anketa: Hrvatska vjeruje Biliću i njegovim igračima
GLAS NARODA

Ako je suditi prema rezultatima anketa tportala, Hrvatska danas protiv Turske ne bi trebala imati prevelikih problema. Vjera javnosti u naše dečke predvođene Slavenom Bilićem toliko je velika da gotovo nitko ni ne pomišlja na poraz u četvrtfinalu. U principu, u opasnosti su i Nijemci u polufinalu.
Hrvatski navijači vjeruju hrvatskim nogometašima; optimizam je prevladao pred utakmicu s Turskom.
Hrvatska ili Turska, pitanje je sad! Zapravo, ako je suditi prema odgovorima posjetitelja tportala koji su imali priliku odgovoriti na pitanja u naše dvije ankete vezane uz uspjehe hrvatske reprezentacije na Euru, tada dvojbi nema: Hrvatska je apsolutni favorit protiv Turske, a za svoju nogometnu sudbinu trebali bi se zabrinuti i Nijemci koji su već u polufinalu.
Na pitanje 'Kako ćemo proći protiv Turske?', 47 posto posjetitelja kliknulo je na rezultat 1:0, nešto malo manje na rezultat 3:0 (41 posto), a preostale dvije opcije (5:0 i 0:5) prošle su gotovo nezapaženo. Nije nevažno ustvrditi da je na toj anketi u manje od 24 sata sudjelovalo 1.200 ljudi.
Druga anketa, objavljena na euro2008.tportal.hr, bila je još posjećenija. Više od 1.600 ljudi vjeruje da će Hrvatska postati europski prvak (66.5 posto), oko 630 ljudi (25.1 posto) misli da je limit Bilićevih nogometaša polufinale, a samo 212 glasova ili 8.4 posto ljudi misli da Hrvatska neće proći ni Tursku. (http://www.ep-2008.com)

19. lipnja 2008.
TOPONIM MIJIĆI  
autor Rajko Glibo

Prije tri i pol stoljeća iselio je, iščezao, izgubio se, rod sa zajedničkim nomenom Mijić i u okviru tog zajedničkog nomena svaki sa svojim imenom nastavio se granati. Ostade toponim sa zajedničkim i svojim osobnim imenom Mijići. Toponimu Mijići ostaviše svoje duhove i pradjedovsko groblje u pjeskovitim Smrikama koje Turci i njihovi hrvatski kmetovi ne preoraše jer pjeskovita zemlja nikoga nije privlačila. Smrike su nicale i smrikarile po groblju tri i pol stoljeća. Danas opustjelo groblje kane urediti kasniji naseljenici u Mijiće od kojih je dio trbuhom za kruhom odmaglio u nepoznato, a tu se do danas zadržao dio rodova Stojanović, Topić i Glibo. Odselili su Mijići pred turskim zulumom svaki sa svojim ožiljcima i prošlošću. Vrte se grane i ogranci roda između sjevera i juga, mora i kontinenta pa je danas među Mijićima podosta onih koji su se profilirali pa se vrte izmkeđu olovke i kista.
Izgledom i zvukom zvonici župne crkve u Uzdolu dotiču samo nebesa i svaki put proplivaju između "smrika" na opustjelom Mijića groblju. Oni su svjetionici dušama. Rod Mijića stariji je od župne crkve. Čovjek se u prostorima toponima Mijići osjeća kao u nekom mitskom prostoru omamljen spoznajom koliko je puno ljepote Bog zgusnuo na tako malom prostoru da se čovjeku svaki put iznova čini apsurdnim odatle seliti. Ali! Ne može bez ali! U naravi je čovjeka da bude i da jest "argonaut".

Cijela Hrvatska zapravo je puna Mijića i njihovih potomaka. I kada bi se svi slučajno vratili u svoje ishodište - toponim Mijići i pradomovinu Hrvata Ramu, onda bi se na tom bajkovitom prostoru našli Mijići iz Hrvatske, iz gornje i donje Amerike, Australije, Zelanda i gdje ih sve ima, toponim Mijići zemljopisno bi se morao višestruko uvećati da ih sve primi. Sada, međutim, toponim Mijići u svojoj staroj veličini čuva dio sela Donja Vast s okolinom u župi Uzdol i Rami (Ramae superiore), uspomenu svim svojim Mijićima u tuđini. Čuva nešto svoje, nešto kao počelo, nešto kao svjetsko i neraspadljivo, nešto kao kozmopolitsko. Mitska je i božanska ljepota tog toponima. Nema riječi za taj osjećaj. Odmoriti se, napiti se hladne izvorske vode sa česme na vrelu Stažić i iskrasti se odtale tiho da ne uznemirimo ni ptice, ni salamonidnu ramsku pastrmku mekousnu - taj europski endem, ni divlje životinje (vepar, vuk, lisica, medvjed i druge) koje okružuju toponim, ni podnevne cvrčke jer ovdje je podnevni mir sveti mir. I suza se otme, i neulovljena sklizne u svoj nestanak. Da toponim i vala Mijići zna pričati o životu raseljenih, rasutih i ovdje usnulih Mijića, mogao bi štošta reći. Nije se znalo pisati, a nikada nije zaspala ona - što nije zapisano, nije ni postojalo. I to je to. Obrok je svakom od Mijića ovdje bio žilav kao i njihova borba za samoodržanjem. Rasuli su se Mijići. Uživaju blagodati civilizacije na sve strane svijeta. Cijela Hrvatska zapravo je puna Mijića i njihovih potomaka. Žilavi su. Žilav je i njihov prapovijesni toponim Mijići. Razgranao se rod Mijića. Odnesoše grane roda zajednički nomen u bijeli svijet u sebi i sa sobom, a ostaviše taj isti nomen toponimu koji je žilavost od njih uhvatio nekada davno, nitko ne zna kada niti kako. Toponim ne prestaje buditi znatiželju kao nenastanjeni komad kopna. On čuva jednu svoju posebnu priču iz svoje i naše povijesti, možda i prapovijesti. Draška nas da u nju zaronimo.
Slušamo malo. Malo-malo, pa opet! Mijić - ravnatelj škole u Benkovcu i Lišanima Ostrovičkim, Mijić u Zadru, Rijeci i Puli, selo Mijići u zaleđu Splita... Mijići na sve strane svijeta.... Raseliše se Mijići noseći "zvjezdano nebo nad sobom i moralni zakon u sebi". Kosti pradjedovske čuvaju stameni nomen toponima Mijići. Razroka povijest promiče na valovima svoje razrokosti. Mijići, oni s olovkom ili kistom pokušavaju otkriti tajne u sebi i tajne u svijetu. Tajne toponima osijedile su od čekanja svojih potomaka da ih se sjete i da ih svijetu predstave jer prezime imaju i treba im samo još ime. Ovaj tekstić možda bi mogao poslužiti tek kao jedan od mogućih početaka priče o njima. K r a j

 

19. lipnja 2008.
KAMPANJA EU 'Zdrava radna mjesta'
Svake godine u Hrvatskoj na poslu strada više od 23.500 radnika
Svake godine u zemljama Europske unije više od 5700 ljudi umre od posljedica nezgoda na radu, navode Eurostatovi podaci. Osim toga, Međunarodna organizacija rada procijenila je da još gotovo 160.000 radnika u EU svake godine umre od posljedica bolesti povezanih s poslom koji obavljaju.
Uzevši te podatke u obzir, procjenjuje se da svake tri i pol minute neka osoba u Europskoj uniji izgubi život na poslu ili zbog posla. Većinu tih nezgoda i bolesti moguće je spriječiti, a prvi korak u njihovu sprečavanju upravo je procjena rizika. To je poruka kampanje "Zdrava radna mjesta. Dobra za vas, dobra za posao." Informativnu kampanju, koja se bavi procjenom rizika, na području cijele Europe pokrenula je Europska agencija za sigurnost i zdravlje na poslu (EU-OSHA).
Kampanja se posebno fokusira na visokorizične sektore poput graditeljstva, zdravstvene zaštite i poljoprivrede, te na potrebe malih i srednjih poduzetnika, a trajat će dvije godine (od 2008. do 2009.).
I Hrvatska se uključila u kampanju Europske agencije za sigurnost i zaštitu zdravlja o procjeni rizika i to na način aktualiziranja značaja procjene rizika na svim edukativnim seminarima i skupovima.

Svi poslodavci u EU dužni provoditi procjenu rizika
Prema zakonima EU, svi poslodavci u Europskoj uniji dužni su provoditi procjenu rizika. Procjena rizika poslodavcima pomaže razumjeti što sve moraju poduzeti kako bi unaprijedili zdravlje i sigurnost na radnim mjestima. Prema podacima Državnog inspektorata, Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, Državnog zavoda za statistiku i Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva, prosječno se godišnje ozlijedi 23.500 radnika zbog čega se godišnje izgubi više od 1 mil. radnih dana. Na razini višegodišnjeg prosjeka mjesečno se ozlijedi 1847 radnika, od kojih tri radnika smrtno stradaju neposredno na radu i još jedan u okolnostima vezanim uz rad, a 65 radnika se teško ozlijedi. Samo prošle godine na radnom mjestu smrtno je stradao 41 radnik.

U porastu broj profesonalnih bolesti vezanih uz rad na računalu
Najrizičnije djelatnosti što se tiče ozljeda na radu su brodogradnja, građevinarstvo i šumarstvo, ali u porastu je i broj profesonalnih bolesti vezanih uz rad na računalu. Najčešći uzrok teškom ozljeđivanju i smrtnom stradanju radnika je izvođenje radne operacije na način protivan pravilima zaštite na radu, tj. neispravnim sredstvima rada, nepostojanjem ili neispravnim zaštitnim napravama, nekorištenjem osobne zaštitne opreme, bez stručne osposobljenosti, bez osposobljenosti za rad na siguran način, nerazrađenim uputama za složene procese rada, nepovoljnim uvjetima rada i sl.
Za poboljšanje stanja zaštite na radu, velika odgovornost je na poslodavcima posebice u malim i srednjim poduzećima. (Večernji list)

18.lipnja 2008.
Vosskuehler: Nema ništa od trećeg entiteta
Veleposlanik Nizozemske u BiH Karel Vosskuehler poručio je da nema ništa od trećeg entiteta u BiH. On je u intervjuu za Dnevni avaz, komentirajući odgovor nekih hrvatskih političara koji su na odluku Ustavnog suda Federacije BiH da nema hrvatskog TV kanala zaprijetili trećim entitetom kazao kako se to neće dogoditi jer su, kako je naveo Hrvati preslabi.
"Tako da sam siguran da se to ne može dogoditi. Naravno, to ne znači da se svi trebamo pretvarati da Hrvati nemaju problema. No, rješenje sigurno nije u trećem entitetu", kazao je Vosskuehler (NINA)

 

17. lipnja 2008.
Euro 2008: 'Pričuvna' hrvatska momčad porazila Poljsku, Njemačka minimalno protiv Austrije

Ususretu koji je igrala samo za prestiž, hrvatska nogometna reprezentacija uspjela je, iako s tek dvojicom standardnih igrača u sastavu, s 1:0 poraziti Poljsku. U drugom susretu skupine B Njemačka je istim rezultatom porazila Austriju i osigurala plasman u četvrtfinale.
Poljska: Boruc, Wasilewski, Zewlakow, Dudka, Wawrzyniak, Murawski, Lewandowski, Lobodzinski, Guerreiro, Krzynowek, Saganowski.
Hrvatska: Runje, Šimić, Vejić, Knežević, Pranjić, Leko, Vukojević, Pokrivač, Rakitić, Klasnić, Petrić.
Iako bez devet standardnih, Hrvatska je u prvom poluvremenu u potpunosti nadigrala Poljake, momčad koja je u kvalifikacijama iza sebe ostavila Portugal, Srbiju...
Posebno opasni hrvatski reprezentativci bili na lijevoj strani napada, gdje su Pranjić i Rakitić zadavali velike glavobolje Poljacima.
Već u 13. minuti Danijel Pranjić pokušava , neuspješno. Nešto potom Pranjić izbija pred Boruca s lijeve strane, pokušaj loba nije uspio. Nakon pola sata igre Klasnić propušta veliku priliku, poljski golman je obranio njegov udarac iako je bio sam pred vrata.
Po još jednom su u prilici pred poljskim vratima bili Pranjić i Klasnić, u 36. i 46. minuti obranio je najbolji čovjek na terenu u prvom poluvremenu, Artur Boruc.
Hrvatska u vodstvo dolazi u 53. minuti. Nakon prekršaja nad Klasnićem sudac je pustio prednost, Pranjić je vratio loptu u kazneni prostor Klasniću koji je poentirao. Tek nakon hrvatskog vodstva budi se Poljska.
Pokušao je naturalizirani Brazilac Guerreiro - pored gola, te Saganowski, čiji je udarac glavom Vedran Runje obranio. Još jednu opasnu priliku pričuvni hrvatski vratar obranio je u 87. minuti; ovog puta nakon greške hrvatske obrane sam je pred gol izbio Zahorski, ali Runje je večeras bio raspoložen.
U drugom susretu Njemačka je golom Ballacka iz slobodnog udarca u 47. minuti uspjela pobijediti Austriju i izboriti drugo mjesto u skupini B.
(Bljesak.info)

16. lipnja 2008.
EURO: Turska naš protivnik u četvrtfinalu

ŽENEVA - U utakmici 3. kola skupine A, Turska je nakon velikog preokreta svladala Češku sa 3:2 (0:1) i tako postala protivnik Hrvatskoj u četvrtfinalu Europskog nogometnog prvenstva.
Česi su poveli preko svog divovskog centarfora Jana Kollera koji je udarcem glavom u 34. minuti nakon ubacivanja Grygere svladao Volkana.
Početkom drugog poluvremena u turskoj momčadi Sabri je zamijenio Semiha, što je donijelo pomak u njihovoj igri u napadu, ali u početnih 15 minuta nastavka češka obrana na čelu s odličnim Rozehnalom lako je izlazila na kraj sa svim prijetnjama.
Kada se u 60. minuti ozlijedio turski stoper Emre Gungor, Turci su nekoliko trenutaka morali biti s igračem manje, a to su Česi uspjeli iskoristiti. Prvo u 61. minuti Koller nakon sprinta od sredine igrališta do 16-erca puca pored gola, no odmah u sljedećoj akciji Jaroslav Plašil odlično je utrčao iza leđa turske obrane i u mrežu pospremio ubacivanje Sionka.
Međutim, u "infarktih" posljednih 15 minuta utakmice Turska je napravila veliki preokret. U 75. minuti Hamit Altintop se ubacio u kazneni prostor Čeha, te povratnom loptom pronašao Ardu Turana koji je prizemnim udarcem sa 15-ak metara svladao Čecha.
Na 2:2 mogao je izjednačiti Servet već u 82. minuti. Ubacio je Altintop, ali Cetin je neometan s pet metara glavom promašio loptu. Ipak, ono što nije uspio Cetin, uspio je Nihat Kahveci u 87. minuti nakon katastrofalne pogreške golmana Čecha. Ponovno je ubacio Altintop, Čech je uhvatio loptu rukama, ali potom mu je ispala točno na nogu Nihatu koji je iskoristio neočekivani poklon jednog od najboljih vratara svijeta.
Samo dvije minute kasnije došlo je do potpunog preokreta. Opet je pokretač akcije bio Altintop koji je proigrao Nihata, a turski kapetan je izbjegao zaleđe i snažnim i lijepim udarcem sa 16 metara poslao loptu pod prečku.
Dobra vijest za našu reprezentaciju je to što turski izbornik Fatih Terim u četvrtfinalu neće moći računati na prvog vratara Volkana Demirela koji je u samoj završnici utakmice odgurnuo Kollera i dobio crveni karton te vrlo bitnog igrača sredine terenea, naturaliziranog Brazilca Mehmeta Aurelija, koji je dobio ukupno drugi žuti karton, pa nema prava nastupa u utakimci s Hrvatskom.
Foto: FaH, TotalPortal

17. lipnja 2008.
Potpisan Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju (SSP) između BiH i EU
Predsjedavajući Vijeća ministara BiH Nikola Špirić, europski komesar za proširenje Olli Rehn i ministar vanjskih poslova Slovenije Dimitrij Rupel, čija zemlja predsjedava EU-om, u nazočnosti predsjedavajućeg Predsjedništva BiH Harisa Silajdžića, ministra vanjskih poslova BiH Svena Alkalaja i visokog predstavnika EU za zajedničku sigurnosnu i vanjsku politiku Javiera Solane, potpisali su danas u Luxembourgu Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju (SSP) između BiH i EU.
Vrata europske budućnosti su otvorena, izjavio je danas u Luxembourgu, na svečanosti potpisivanja Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju između Europske unije i Bosne i Hercegovine, predsjedavajući Vijeća ministara BiH Nikola Špirić.
Špirić, koji je potpisao Sporazum uime naše zemlje, najavio je da će se ispuniti svi potrebni uvjeti iz SSP-a te da će se raditi na unapređenju života ljudi i njihovog životnog standarda.
Time će se, ocijenio je on, stvoriti sigurna klima za ulaganja u BiH.
Špirić očekuje promjene viznog režima sa zemljama EU i istaknuo je da će BiH vremenom ispuniti sve uvjete kako bi postala članica Europske unije.
Sporazum je potpisan na neodređeno vrijeme s ciljem doprinosa ekonomskoj i političkoj stabilnosti Bosne i Hercegovine.
Sklapanjem Sporazuma, BiH će zahvaljujući "evolutivnoj klauzuli" potvrditi status zemlje potencijalnog kandidata.
SSP na odgovarajući način uređuje odnose Bosne i Hercegovine s Europskom unijom u sva tri stuba Unije (Europska zajednica, ekonomske politike i zajedničko tržište, zatim zajednička vanjska i sigurnosna politika, te pravosuđe i unutarnji poslovi).
Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju sastoji se od 10 poglavlja. To su opća načela, politički dijalog, regionalna suradnja, slobodno kretanje roba, kretanje radnika, poslovni planovi, pružanje usluga, kapital, zatim usklađivanje prava, provedba prava i pravila tržišnog natjecanja, pravosuđe i unutrašnji poslovi, oblici suradnje, financijska suradnja, te na kraju institucionalne, opće i završne odredbe.
Po značaju odredaba koje se bave pitanjem trgovine mnogi smatraju SSP i trgovinskim sporazumom.
Član Predsjedništva BiH Željko Komšić ocijenio je za Fenu da današnje potpisivanje Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju s Europskom unijom predstavlja veliku stvar za BiH.
Komšić očekuje da BiH od dana potpisivanja Sporazuma počne postajati sve normalnijom i boljom državom, "usprkos onome što rade i misle njeni politički lideri".
Potpisivanjem Sporazuma BiH počinje da otvara svoje tržište, odnosno da smanjuje i ukida carine na dogovorene grupe proizvoda. Prije svega, ukidanje carina u najbržem vremenskom roku je predviđeno za sirovine iz Europske unije za kojim postoji potreba u BiH i drugim proizvodima gdje BiH nema mogućnost daljnjeg razvoja.
Najveći stupanj zaštite će zadržati određeni poljoprivredni proizvodi, a neki će čak biti zaštićeni i nakon isteka prijelaznog perioda od šest godina.
S obzirom da je Sporazum mješovitog karaktera, da bi stupio na snagu u potpunosti mora biti potvrđen (ratificiran) u svim parlamentima zemalja članica, Europskom parlamentu i Parlamentu BiH.
Potpisivanjem Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju BiH je stupila u prvi ugovorni odnos sa Europskom unijom. Zadatak BiH je da provede dogovorene odredbe iz Sporazuma i da nastavi sa svojim aktivnostima i ispunjavanju kriterija za punopravno članstvu. (Fena)

Predsjedavajući Predsjedništva BiH Haris Silajdžić izjavio je danas u Luxembourgu, na svečanom potpisivanju Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju (SSP) između BiH i EU, da nakon potpisivanja SSP-a očekuje više demokracije i vladavine zakona.
Vladavina zakona je posebno važna za zemlje u regiji, a ona nije bila dovoljno prisutna u BiH, posebno u slučaju presude Međunarodnog suda pravde i povratka izbjeglica, rekao je Silajdžić.
U svakom slučaju, smatra Silajdžić, treba nam istinska demokracija, više demokracije od etnokracije, a građanima BiH treba dopustiti da se Europi priključe kao građani.
Predsjedavajući Predsjedništva je uvjeren da BiH raspolaže ljudskim resursima, resursima u energetskom sektoru i vodnim resursima potrebnim Europi.
Međutim, posebno je naglasio da je BiH bila autentična multinacionalna zajednica i kao takva trebalo bi da bude u stanju da doprinese važnim dijalozima, ne samo u Europi, nego i u svijetu.
Silajdžić je na kraju kazao kako ostaje optimista da će se uz dosta napornog rada i dobre volje nastaviti kretanje ka članstvu u EU, a BiH će, kada dođe vrijeme, biti konstruktivna članica Europske unije. (Bljesak.info)

13. lipnja 2008.
Euro 2008: Hrvatska slomila Njemačku!

Uprvom susretu drugog kruga u skupini B Eurospkog prvenstva Hrvatska je odigrala veličanstvenu utakmicu i u Klagenfurtu s 2:1 pobijedila veliku Njemačku! Njemačka nije imala odgovor na veliku utakmicu Hrvatske, koja nije podsjećala na onu koja je igrala u nedjelju protiv Austrije!
Hrvatska je zaigrala s očekivanim sastavom, s Rakitićem na lijevoj strani te Kranjčarom u polušpici što se pokazalo dobitnom kombinacijom. Hrvatska ponovno lomi veliku Njemačku, vjerojatno za četvrtfinale koje bi Blićevi igrači mogli proslaviti i večeras, nakon utakmice Austrija - Poljska!
Utakmica je počela oprezno, ni jedni ni drugi nisu previše srljali, ali je od prve minute bilo evidentno da Hrvatska ima premoć u sredini terena.
U 16. minuti nakon kornera Šimunić dobro prenosi loptu na drugu vratnicu, ali njegov pokušaj nitko ne prati. Nešto kasnije odličnu okomitu loptu Modrića prema Oliću uspjevaju zaustaviti njemački braniči.
U 24. minuti hrvatska vodi. Na lijevoj strani su odlično odigrali Rakitić i Pranjić, centaršut Pranjića na desnoj strani nije uspio 'raščistiti' Jenese, Srna se odlično snašao i doveo Hrvatsku u vodstvo!
Već dvije minute kasnije opasno je pred Pletikosom, centaršut Jensena koji je imao dosta prostora po lijevoj strani njemačkog napada, Gomes ne koristi, pucao je glavom preko gola.
U tim trenutcima vladala je velika napetost na obje strane. Najprije je možda i pitanje pobjednika mogao riješiti Kranjčar, Olić mu je spustio loptu na 15-ak metara, ali Kranjčar puca preko Lehmannovog gola.
Na drugoj strani dvije obrane Pletikose. Prvo je obranio dobar šut Ballacka iz slobodnog udarca, a zatim i sa crte vadio udarac Gomesa. Do konca poluvremena još jedna idealna prilika za Kranjčara. Ćorluka je poslao loptu prema Oliću, ovaj spustio na nogu Kranjčaru, njegov udarac iz velike blizine brani Lehmann.
Početkom nastavka Nijemci pritišću, Hrvatska se panično brani. Loewovi igrači takvu situaciju nisu uspjeli konkretizirati, Hravtska se brzo sabrala. U 52. minuti puca Modrić, Lehmann brani. Njemačka je pokušavala ubacivanjima u kazneni prostor, Šimunić i Robert Kovač stalno su bili viši od Gomesa i Klosea.
U 63. minuti sretan i spretan gol za Hrvatsku. Udarac Rakitića s desne strane odbio se od njemčke obrane i vratnice do Ivice Olića. Sjajni napadač iz Davora prekida golgeterski post napadača 'vatrenih' za 2:0.
Poslije drugog gola Hrvatska dominira, Nijemci su u tim trenutcima djelovali posve izgubljeno. Tek ulazak Schweinsteigera u igru donosi promjenu nabolje u redovima višestrukih prvaka. U 79. minuti Podolski uspjeva smanjiti na 2:1.
Odlična akcija Nijemaca u hrvatskom kaznenom prosotru, Ballack je spustio loptu do Podolskog koji smanjuje rezultat. Pritisak Nijemaca nakon toga nije doveo Loewove igrače u ozblijniju situaciju, štoviše prijetio im je novi pogodak iz kontre.
Modrić je uposlio Petrića na lijevoj strani u 90. minuti, ovaj je vratio lotpu sjajnom Zadraninu ali je Metzelder izbacio u korner.
Do kraja je samo Schweinsteiger dobio crveni karton zbog udaranja hrvatskog igrača bez lopte.
Velika pobjeda Bilićeve razigrane Hrvatske! (Bljesak.info)

13. lipnja 2008.
IZ STRANOG TISKA
Mediji: Sjajni Hrvati, Nijemci razočarali

Dvoboj Hrvata i Nijemaca pobudio je veliko zanimanje i u drugim europskim zemljama, a svi se slažu u jednome - Hrvatska je zasluženo slavila protiv razočaravajućih Nijemaca. Evo kako su neki mediji i novinaske agencije prokomentirali veličanstvenu pobjedu Kockastih nad Elfom
Trijumf Hrvatske nad trostrukim osvajačem europskog prvenstva odjeknuo je svijetom. Osim Hrvata, pobjedi nad Elfom veselili su se ponajviše, naravno, i Englezi.
BBC piše da su Kockasti ostvarili impresivnu pobjedu kojom su preuzeli kontrolu u skupini B te da je odmah postalo jasno da Elf neće imati lagan posao kao protiv Poljske i da je hrvatska reprezentacija dokazala daje s pravom jedan od kandidata za titulu. The Sun je u svom izvještaju naglasio da je 'engleski krvnik' iz kvalifikacija još jednom pokazao sjajnu izvedbu koja je šokirala izabranike Löwa.
I Poljaci su dio prostora posvetili svojim suparnicima u skupini. Oni navode da su Nijemci 75 minuta bili nemoćni te da su se tek na kraju utakmice trgnuli, ali tada je bilo kasno. Srpski B92 napisao je da je utakmica opravdala bombastične najave uoči meča te da su Hrvati u derbiju skupine potvrdili da su jedni od potencijalnih iznenađenja na prvenstvu. Na službenoj stranci Uefe se govori o razočaravajućoj predstavi Nijemaca, zasluženom slavlju Hrvatske, sjajnom potezu Bilića koji je pojačao sredinu s Rakitićem u usporedbi s prošlom utakmicom protiv Austrije, a Uefa oživljava uspomene i na 1998, kada je Hrvatska na SP-u u Francuskoj bila bolja od Njemačke sa 3:0.
Prema njemačkom Kickeru, izabranici Löwea su doživjeli pomračenje od Bilićevih izabranika, težak poraz od koncentrirane Hrvatske. Oni kažu da stabilna obrana Kockastih nije dozvolila Nijemcima pravu šansu. Bild je bio jako oštar prema prema Löwu i njemačkim reprezentativcima. Oni govore da su nakon sjajne igre protiv Poljske sada doživjeli veliko razočarenje, da ne shvaćaju zašto su doživjeli blamažu i zašto su igrači Löwea igrali kao da je u pitanju prijateljska utakmica, za razliku od Hrvata. U Bildu se pitaju zašto sada moraju strahovati hoće li Nijemci proći u četvrtfinale.
Austrijski mediji pišu o zasluženoj pobjedi Hrvatske u meču punom emocija, u kojem je Njemačka bila neprepoznatljiva. (ep-2008)

13. lipnja 2008.
Englezi pokrenuli stranicu 'Postani hrvatski navijač'
Englezi su pokrenuli internetsku stranicu na kojoj možete naći informacije o hrvatskoj nogometnoj reprezentaciji i o većini igrača, transfera...
Sad kad je Engleska ispala, Hrvatska je u modi! Ako nemate momčad za koju navijate, nudimo vam pregršt razloga da navijate za - Hrvatsku. Te riječi dočekat će vas na internetskoj stranici www.becomeacroatiafan.com koju su, vjerovali ili ne, pokrenula dvojica - Engleza. Cijela priča nije produkt ironije nego istinske "zaljubljenosti" dvojice Engleza u hrvatsku reprezentaciju. Jedan od njih blisko je vezan uz našu zemlju, točnije, majka mu je rođena u Splitu, ali već 40 godina živi u Londonu.
- Reakcije su i u Engleskoj odlične. Zvalo nas je već nekoliko prestižnih novina i televizija da im ispričamo kako smo došli na ideju - rekao je George, sin Hrvatice, i dodao kako u Splitu nikad nije bio, ali da ovo ljeto sigurno stiže.
Projekt je danas i te kako ozbiljan i zbog najsvježijih informacija cijelo su vrijeme uz našu reprezentaciju. I bit će do samog kraja Europskog prvenstva,
N. G.(24.sata)

12. lipnja 2008.
Otvoren Franjevački samostan u Konjicu 

U Konjicu je danas otvoren Franjevački samostan. Na otvaranju su govorili gvardijan fra Toni, predsjednica HKD "Napredak" Antonela Blažević, načelnik Općine Emir Bubalo, paroh konjički Milan Bužanin i Salih ef. Nefer. Župnik fra Petar Drmić je rekao da će građani moći posjetiti prostorije koje se nalaze u crkvi i samostanu, te se tako upoznati sa životom konjičkih fratara, što je način da se još više upoznamo, zbližimo, gradimo povjerenje, postanemo dio šire obitelji grada i općine Konjic.
Franjevački samostan otvoren je za javnost u okviru svečanosti koje se organiziraju povodom 16. lipnja, Dana općine Konjic.
Samostan i crkva, za posjetitelje su otvoreni četvrtkom, petkom i nedjeljom od 10 do 12 sati, a domaćini su gvardijan i članovi HKD "Napredak".
(Fena)   (Bljesak.info)

12. lipnja 2008.
RKT. Župni ured Sv. Ivan Krstitelja - Uzdol poziva na  pripravu i proslavu patrona župe  24. lipnja 2008.
Devetnica u čast sv. Ivi započinje u nedjelju 15. lipnja 2008. s jutarnjom sv. Misom u 8:30 sati. Mise će radnim danom biti uvečer u 18:00 sati.
Na svetkovinu, 24. lipnja 2008. mise su:
9:00 bolesnička misa predvodi i propovijeda don Mato Križanac, domaći sin i dušobrižnik za Hrvate u HKC sv. Nikola Tavelić, Clifton Hillu u Australiji.
11:00 pučka misa predvodi i propovijeda mr. don Ivica Mršo, ravnatelj KŠC Sv. Josip u Sarajevu.
Iza pučke je svete mise narodno veselje!

12. lipnja 2008.
Domene na ćirilici
Ruski predsjednik Dmitry Medvedev objavio je kako želi da Rusiji bude dodijeljena internetska domena na ćiriličnom pismu. Naime, Rusija je zabrinuta što ruski jezik gubi na važnosti u zemljama bivšeg Sovjetskog Saveza, odnosno sve je jači utjecaj engleskog jezika.
Medvedev je istaknuo kako 300 milijuna ljudi širom svijeta koristi ruske medije te je korištenje ćiriličnih domena ključno za podizanje važnosti ruskog jezika.
Trenutno ruske internetske stranice koriste imena napisana na latinici, a adrese završavaju sa sufiksom ".ru" ili u nekim slučajevima ".su", što je domensko ime naslijeđeno od Sovjetskog Saveza.
Stručnjaci ističu kako Rusija želi da njezino domensko ime bude ".rf", što bi trebalo označavati Rusku Federaciju, no napisano na ćiriličnom pismu. (bug) (Bljesak.info)

12. lipnja 2008.
'Utrčao sam na teren na Prateru za 100 gajbi piva!'  
Domagoj Gurdon (29) iz Kaštel Štafilića, navijač koji je utrčao u teren protiv Austrije, progovorio je za "24sata" o razlozima ulaska na travnjak. "U subotu navečer bio sam doma. Prijatelji su mi poslali SMS da je u Beču ludnica i odlučio sam krenuti. Unajmio sam Opel Corsu i "put pod noge".
U Sloveniji sam zbog prebrze vožnje platio 200 eura, a nakon šest sati stigao sam u Beč. Čim sam došao pred hotel gdje su bili smješteni moji prijatelji, počeo sam pjevati i probudio sam svih 13 katova, rekao je Domagoj. Ulaznicu je platio 100 eura i obećao da će utrčati u teren.
- Vidio sam prazan prostor i krenuo. Dotrčao sam do Nike Kranjčara i rekao mu: 'Niko, Split te voli.' Potom sam ga htio poljubiti, ali su mi prišli redari i odveli me podno tribine. Tamo me dočekala policija i rekla neka pričekam 15 minuta da srede neke papire pa ću onda kod suca za prekršaje, koji se nalazi na stadionu. Platio sam veliku kaznu, zaista veliku, ali ne bih govorio o točnom iznosu - rekao je Domagoj za 24sata.
Njegovi prijatelji Jozo i Zeko nisu vjerovali da će stvarno utrčati u teren. Ponudili su okladu.
- Rekli su da mi plaćaju sto gajbi piva ako utrčim. Pozdravio bih Ladića i suca Marića, pokraj kojih sam sjedio.   (Bljesak.info)

11. lipnja 2008.
Kaos se širi cestama Europe
Zbog visokih cijena goriva na mnogim europskim cestama vlada kaos. Štrajkaju desetine tisuća španjolskih vozača, a prosvjed se širi Francuskom i Portugalom. Širi se i panika zbog teškoća u opskrbi hranom, najviše upravo u cestovno udaljenom Portugalu.
Vozi polako, novo je, neočekivano pravilo španjolskih vozača kamiona. Brzinom puža kreću se kamioni, naravno, namjerno, remeteći tako promet glavnim cestovnim arterijama koje vode prema svim velikim gradovima Španjolske - Madridu, Barceloni, Sevilli, Alicanteu...
Drugi je dan nacionalnog prosvjeda vlasnika kamiona koji se ne mogu pomiriti s previsokim cijenama goriva. Cijena dizela, o kojem ovise, ove je godine rasla 20 posto.
Kamioni su blokirali i granicu s Francuskom. Propuštaju se samo automobili.
Predstavnici sindikata vozača kamiona "Fenadismer", okuplja ih 90 000 i, navodno, svi sudjeluju u prosvjedu, od vlade traže nametanje minimalnih cijena za prijevoz. Premijer Jose Luis Zapatero, koji je otkazao sve ostale obveze, to odbija. Nudi im hitan kredit i mogućnost prijevremene mirovine.
I dok pregovori i prosvjedi traju, zemlja ostaje bez namirnica. Neke benzinske crpke u Madridu i na sjeveroistoku Katalonije već su ostale bez goriva.
Prosvjeduju i prijevoznici Portugala, Škotske, Bugarske, Francuske, Ujedinjenog Kraljevstva, ribari Italije, Španjolske, prenosi HRT.
Nakon Liegea i Anversa i u Monsu u Belgiji oko 15 000 ljudi na ulicama prosvjeduju protiv visokih cijena goriva, ali i života općenito, ipak za sve kriveći nedjelotvornost vlade.
Visoke cijena dizela ali i ribarska politika Europske unije izazvali su prosvjed irskih ribara. Svojim kočama su zatvorili glavni ulaz u luku Cork, sprečavajući isplovljavanje i uplovljavanje u nju. (Fena)

11. lipnja 2008.
Proslava patrona u župi Gračac
Župa Gračac proslavit će svoga zaštitnika sv. Antu Padovanskog, nutarnjom
proslavom na sami dan 13. lipnja 2008. godine i vanjskom proslavom za cijeli ramski kraj 15. lipnja 2008. godine.
Za proslavu ćemo se pripremiti trodnevnicom - u utorak (10. lipnja), srijeda
( 11. lipnja) i četvrtak (12. lipnja).
TRODNEVNICA:
1. Utorak 10. lipanj 2008. u 1800 sati sv. Misu će predvoditi vlč. Josip
Knežević, župni vikar iz župe Prozor.
2. Srijeda 11. lipanj 2008. u 1800 sati sv. Misu će predvoditi fra Zoran Vuković,
župni vikar sa Šćita.
3. Četvrtak 12. lipanj 2008. u 1800 sati sv. Misu će predvoditi fra Mato Topić,
gvardijan sa Šćita.
Kao i svake godine, tako i ove, na treći dan trodnevnice pod sv. Misom u 1800
sati slavit ćemo obred primanja novih članova u Franjevački svjetovni red iz svih
ramskih župa, te obred polaganja i obnove zavijeta članova FSR-a koje će učiniti
pred provinc. asistentom FSR-a, fra Petrom Anđelovićem. A poslije sv. Mise
pozivamo sve članove FSR-a na zajedničku večeru i druženje u župnu dvoranu.
PETAK - sv. Anto Padovanski - nutarnja proslava:
Svete mise: u 0830 sati u crkvi
u 1100 sati - svečana sveta misa koju predvodi preč. Franjo Ivandić, dekan ramske Dekanije i župnik župe Prozor.
u 1800 sati - sveta misa pod kojom će na poseban način biti blagoslov djece.
NEDJELJA (15. lipanj) - vanjska proslava Sv. Ante Padovanskog
Svete mise: u 0830 sati u crkvi
u 1100 sati - svečana sveta misa koju predvodi fra Miljenko Petričević, ravnatelj "Svijetla Riječi".
Prije svake svete mise bit će mogućnost za svetu ispovijed!
Pozivamo Vas da zajedno s nama, molitvom i pjesom, proslavimo velikoga
zagovornika sv. Antu Padovanskog zaštitnika naše župe Gračac.
U Gračacu; 08. lipnja 2008
Fra Jure Perić

11. lipnja 2008.
Perić: Za tv kanal na hrvatskom ići ćemo i u Strasbourg

Predsjednik Kluba Hrvata u Domu naroda Parlamenta FBiH Josip Perić izjavio je da će Klub iskoristiti sve zakonon predviđene procedure u BiH, a nakon toga i "izvan BiH" da bi ostvario cilj - stvaranje TV kanala koji će očuvati identitet hrvatskom narodu. 
SARAJEVO - Predsjednik Kluba zastupnika hrvatskog naroda u Domu naroda Parlamenta FBiH Josip Perić izjavio je danas za Fenu da će Klub iskoristiti sve zakonon predviđene procedure na prostoru BiH, a nakon toga i "izvan prostora BiH" da bi ostvario cilj - stvaranje TV kanala na razini države koji će očuvati identitet hrvatskom narodu.
Perić je ovo izjavio nakon što je Vijeće za zaštitu vitalnih interesa Ustavnog suda FBiH donijelo Odluku prema kojoj se Prijedlogom zakona o javnom servisu RTVFBiH ne povređuje vitalni nacionalni interes konstitutivnog hrvatskog naroda.
To znači da je naredni korak odlazak na Ustavni sud BiH, a nakon toga na Međunarodni sud za ljudska prava u Strasbourgu i druge instance koje su nadležne za ovakva pitanja.
- To se ne mora nazvati posebnim kanalom. Nama je  cilj stvaranje kanala koji bi sačuvao identitet konstitutivnog hrvatskog naroda i to na razini države, poručio je Perić.
On se pita zašto se neko boji prenijeti ovlasti na državu, te smatra  da je to zbog toga što postoji jako puno onih koje država BiH ne zanima.
- Nas država BiH zanima. Ne mora to biti na Federalnoj TV, to uopće nije sporno. Bitno je da na razini države imamo nešto što će sačuvati identitet hrvatskog naroda. Ništa drugo. Naš zahtjev niti je nenormalan niti je bezobrazan. Osim toga, omogućava ono što imaju druga dva naroda, a posebno Republika Srpska, kazao je Perić.
Na kraju je postavio pitanje dokle će se favorizirati Republika Srpska na način na koji se to sada radi i dokle će ona na "ovakav način biti sastavni dio BiH".
Pincom.info/ HIA portal

13. lipnja 2008. .
Nakon tekme
Löw: Ovo je težak poraz za nas
Raspoloženje u svlačionicama Hrvatske i Njemačke bilo je različito. Dok su naši igrači pjevali i slavili, u Elfovoj je vladao muk. Razočarani Nijemci teško su podnijeli poraz od 'tamo neke' Hrvatske i sad im ne preostaje ništa drugo nego se brzinski oporaviti i pripremiti za odlučujuću utakmicu protiv Austrije
Joachim Löw, njemački izbornik:
Ovo je težak poraz za nas, igrali smo razočaravajuće za sve naše navijače i sada moramo podnijeti kritike. Očigledno nas je zavarala pobjeda protiv Poljske, Hrvatska je igrala sjajno i mogu reći da su nas nadigrali i puno više željeli pobjedu od nas. Očekuje nas puno posla da se oporavimo od ovog poraza i pobijedimo Austriju.
Slaven Bilić, hrvatski izbornik:
Bila je to teška utakmica s vrlo jakom Njemačkom, u kojoj smo mi apsolutno dominirali. Napadali smo ih visoko, zatvarali smo njihove bokove, a kada bi Nijemci i prošli, naša obrana je reagirala sjajno. Bili smo jednostavno bolji i zasluženo smo pobijedili. Protiv Austrije se radilo o čistom psihološkom problemu i pristisku jer već šest godina nismo nikoga pobijedili na velikom natjecanju.
Michael Ballack:
Lako smo pobijedili Poljsku i mislili smo da ćemo lako proći i Hrvatsku, koju smo podcijenili. Igrali smo loše, svi smo igrali loše i Hrvatska je zasluženo pobijedila. Ovaj poraz jako boli i sad se moramo vaditi protiv Austrije.
Luka Modrić:
Odigrali smo odličnu utakmicu i tako odgovorili na neke kritike nakon prvog nastupa. Bio je to samo loš dan. Vidjelo se da smo i mi pravi kad igramo protiv prave momčadi. Sretan sam zbog izbora za igrača utakmice, ali još sretniji zbog ove pobjede.
Josip Šimunić:
Ovo je velika pobjeda, pokazali smo da možemo protiv najjačih. Svi smo bili zajedno, svaka čast mojim suigračima, stožeru i navijačima. Zaslužena pobjeda i veliki razlog za slavlje.
Niko Kranjčar:
Znali smo da će današnja utakmica psihološki biti lakša nego ona prva. I znali smo da ćemo danas igrati bolje i preciznije. Mislim da smo Nijemce nadvisili u svim segmentima igre, nadigrali smo ih i u igri prema naprijed i prema natrag. Obrana je bila sjajna, kao i vezni red. Zadovoljan sam svojom igrom na mjestu polušpice, šteta što nisam iskoristio neku od prilika za gol.
Ivica Olić:
Teška utakmica, ali bili smo bolji. Imali smo i bolje prigode, bolje stajali na terenu i zasluženo pobijedili. Kamo sreće da bude više onako lakih golova kao što je bio današnji drugi. Cijela je ekipa odigrala strašno. Mislim sa su Joea Šimunića skidali s krova stadiona koliko ih je nadskakao.
Ivan Rakitić:
Odigrali smo strašnu utakmicu i potpuno zaslužili ova tri boda. Drago mi je da smo odgovorili na kritike nakon prve utakmice, ne samo zbog kritičara, nego i zbog nas samih, i dokazali da možemo pobijediti svakoga.
Vedran Ćorluka:
U prvoj je utakmici na nama bio velik pritisak. Valjda smo zato i bili sputani. Sada smo puni samopouzdanja. Ključno je bilo da držimo loptu i budemo blizu uz protivničke igrače. Nijemci su u ovu utakmicu ušli kao favoriti, a mi smo već dokazali da protiv takvih možemo, ali i znamo igrati.
Danijel Pranjić:
Baš sam pomislio kako je lijepo kada te hvale nakon dobre igre. No, još je važnije da te, kada ti ne ide, netko bodri. A meni je posljednjih nekoliko dana trebala baš takva podrška, jer nije mi išlo, a još mi je ovo i prvo veliko natjecanje. Dodatni je problem što u karijeri gotovo da nisam ni igrao u ovom 4-4-2 sustavu. Sada se ipak nadam da će sve biti u redu.
Darijo Srna:
Nakon petnaestak minuta upoznavanja, uspjeli smo uspostaviti svoju igru. Kontorilirali smo više od 70 posto utakmice, a gol je presudio. Tada smo se još više oslobodili pritiska, počeli smo stvarati prilike. Samopouzdanje nam je sada veliko, treba nam malo relaksacije, a onda još korak za potvrdu prvog mjesta i plasmana u drugi krug.(ep-2008)

 

12. lipnja 2008.
Haaško tužiteljstvo traži 15 godina zatvora za Rasima Delića      
Tužiteljstvo Haaškog suda zatražilo je kaznu od 15 godina zatvora za bivšeg zapovjednika Armije BiH Rasima Delića zato što nije spriječio ni kaznio zločine mudžahedina nad Srbima i Hrvatima u središnjoj Bosni 1993.-95.
Tužitelj Daryl Mundis naglasio je da su dokazi pokazali, suprotno tvrdnjama obrane, da je Delić imao efektivnu kontrolu nad odredom El Mudžahid čiji su pripadnici počinili zločine.
"Optuženi je imao i provodio efektivnu kontrolu nad mudžahedinima i propustio da spriječi zločine ili kazni počinitelje. Tužiteljstvo zato poziva sudsko vijeće da ga proglasi krivim i kazni sa 15 godina zatvora", rekao je Mundis na kraju završne riječi.
Delićeva obrana danas je ponovila zahtjev da on bude oslobođen jer nije dokazano da je u kritično vrijeme imao pod svojom kontrolom mudžahedinske postrojbe.
Negirajući tezu Delićevih branitelja da je tim odredom zapravo zapovijedano iz takozvanog Islamskog kulturnog centra u Milanu, tužitelj Mundis je izvještaje koje su mudžahedini iz Bosne slali tom centru, opisao kao "propagandne, smišljene da donesu novac".
U ime obrane, Vasvija Vidović ponovila je zahtjev da Delić bude oslobođen jer nije imao efektivnu kontrolu nad mudžahedinima. Odluku o formiranju odreda El Mudžahid u sastavu ABiH, Vidovićeva je nazvala "političkom", precizirajući da ju je donio Izetbegović kao vrhovni zapovjednik ABiH, a da ju je general Delić samo prenio niz zapovjedni lanac.
Prema riječima Vidovićeve, međutim, teza obrane je da ni Izetbegović, ni ABiH nisu imali kontrolu nad mudžahedinima, već da je postojao njihov "paralelni lanac zapovijedanja" koji se vodio izvan BiH.
(NINA) tš  (Bljesak.info)

11. lipnja 2008.
Etnografski muzej Rama - Šćit

Muzej Franjevačkog samostana Rama-Šćit, postavljen u starom samostanu, jedinstvena je građevina u BiH, jedina takve vrste iz vremena turske vladavine u Bosni i Hercegovini, sagrađena 1857. godine.
U etnografskom muzeju na Šćitu predstavljen je život stanovnika ramskoga kraja. Na dvije etaže postavljeni su izlošci starih zanata, gospodarstva, prijevoznih sredstava, stambene kulture. Treća etaža predstavlja tekstilnu radinost - proces proizvodnje i sve vrste proizvoda u uporabi. Tu je i fratarska samostanska ćelija - soba fra Jeronima Vladića. Četvrta etaža predstavlja floru sa stotinjak najčešćih biljaka s nazivima i osnovnim karakteristikama i faunu - porodice životinja u punoj životnoj formi.
Galerija slika

1. Za vuču osnovnih tradicionalnih prijevoznih sredstava, izrađenih u cjelini od drveta, sána i kola, u Rami su korišteni volovi. U vrletnim selima, gdje nisu mogla biti korištena kola, prijenos dobara vršen je najčešće tovarnim konjima, a nerijetko su ih prenosili i sami seljani na leđima ili vukli za sobom.

2. Tradicionalna nošnja ramskih Hrvata varijanta je tzv. dinarske nošnje, koja je po strukturi planinska nošnja a nošena je u zapadnoj Bosni i Hercegovini. Hrvatska ramska nošnja nije bila u potpunosti jednaka u cijeloj Rami, a vremenom je pretrpjela i izvjesne promjene.
Ramsku nošnju starijeg postanka karakterizirali su osnovni dijelovi (košulja, gaće) izrađeni najčešće od grubog konopljeva platna, gornji dijelovi (ćurdija, aljina, koparan, šarvale) izrađeni od debelog vunenog sukna, a od obuće kožni opanci, uz koje su nošene vunene čarape. U nošnji novijeg postanka sirovina za izradu platna za osnovne dijelove, kao i neke gornje dijelove, bio je pamuk.
Za razliku od svakodnevne (kućne) nošnje, nošnja koja je nošena za blagdane i svečane prilike (misno ruho) novijeg postanka imala je pojedine dijelove ukrašene bogatom ornamentikom izvedenom tkanjem, vezom, aplikacijama od čohe, potom novčićima, perlicama i šljokicama. Po ornamentici, bogatstvu boja i kompoziciji motiva u ženskoj nošnji isticali su se košulja, anterija, građena ćurdija, bila aljina, dakako i krpa i počelica za glavu, a u muškoj nošnji anterija, te peškiri koji su nošeni oko vrata i oko pojasa. Ženska, posebno djevojačka svečana nošnja dopunjavana je raznovrsnim nakitom domaće i obrtničke izrade.

3. Koncem XIX. st. i u prvim desetljećima XX. st. osnovne privredne grane u Rami bile su stočarstvo i ratarstvo, a prateće voćarstvo, vinogradarstvo i pčelarstvo. Privredna slika ramskog područja nije bila jednoobrazna, što je prouzročeno razlikama u geološkom sastavu tla, reljefu i klimi između njenih pojedinih dijelova.
Dok je Gornja Rama tad bila najžitorodnije područje, Donja Rama i dijelovi Srednje Rame prednjačili su u uzgoju vinove loze.
Još početkom XX. st. u nekim ramskim selima živjelo se pretežito od stočarstva. Izbijanjem I. svjetskog rata u Rami dolazi do opće tendencije opadanja stočarstva, s tim da nije bilo slučajeva njegovog potpunog napuštanja budući da je ratarstvo ovisilo od stočarstva. Naime, usjevi na njivama nisu mogli rađati bez redovitog đubrenja.
Ukupna privredna proizvodnja Rame bila je u prošlosti izrazito ekstenzivna. U obiteljima s malim zemljišnim posjedima prinosi nisu bili dovoljni za podmirivanje osnovnih životnih potreba ukućana.

4. Pod konac XIX. st. u Rami su od žitarica sijani: kukuruz, pšenica, raž, ječam, zob, pir, proso, šilj, heljda i krupnik. Neke od ovih žitarica, osim na seoskim oranicama, sijane su i na "planini". Dok proizvodnja pira, prosa, šilja, heljde i krupnika u prvim desetljećima XX. st. opada, proizvodnja kukuruza raste i on postaje glavna hrana.
S uzgojem kukuruza u Rami se započelo sredinom XIX. st. kada je, prema predaji, sjeme iz Carigrada donio fra Anto Vladić. Zaslugom fra Jerka Vladića, u ramskom se kraju 1864. godine započelo sa sadnjom graha. Istom franjevcu pripisuje se nabavka i početak gajenja još jedne značajne povrtlarske kulture - krompira.
Glavno tradicionalno ratarsko oruđe u Rami jesu ralo i drljača. Za kopanje je korištena motika, a žito se želo srpom ili kosilo kosom.

5. Uz sitnu stoku, veliko značenje u Rami imala je krupna stoka, posebice volovi s kojima se oralo i koji su vukli kola i saone. Prije velikog pomora sitne stoke u drugoj polovici XIX. st. (1866./1867.) pojedina imućna kućanstva imala su po 400 - 600 grla ovaca i koza.
U ljetnom periodu većina Ramljaka izgonila je stoku na pašnjake okolnih planinskih masiva gdje su imali kolibe. U prvoj polovici XIX. st., primjerice, gotovo svi stanovnici Varvare i Rumboka su sa stokom ljeti odlazili "na katune" na Raduši tako da bi u to vrijeme ova sela opustjela. Na planinskim položajima, gdje su stočari uz sjenokose imali oranice, razvila su se planinska naselja sa stambenim i gospodarskim zgradama sličnim onim u selima.
Neka od planinskih povremeno nastanjenih naselja vremenom su prerasla u stalna naselja. Gorske prostore Rame za izgon stoke i prikupljanje sijena koristili su i stočari nižih sela zapadne Hercegovine.
Za mužu, preradu mlijeka, te za nošenje i čuvanje mliječnih proizvoda Ramljaci su najčešće upotrebljavali drvene posude (dižvu, kabo, stap, bukaru, kablić, kacu) sastavljene od "duga" koje su izrađivali seoski obrtnici.

6. Tradicionalne kuće ramskog kraja u XIX. i XX. st. razlikovale su se međusobno po građevinskom materijalu, kao i nekim arhitektonskim karakteristikama. Prema građevinskom materijalu zidnog platna dijelile su se u dvije osnovne skupine, na brvnare i zidane kamene kuće.
Još u XIX. st. Ramom je dominirala varijanta dinarske brvnare, kod koje je veći dio zidnog platna bio građen od vodoravno polaganih greda, protesa ili planki u kutovima objekta spojenih pomoću zasjeka. Na prijelazu iz XIX. u XX. st. ramske su brvnare većinom građene jednoobrazno: pravokutne su osnove, dvoprostornog prizemlja (s prostorijom s otvorenim ognjištem i sobom) i visoka četvorostrešna daščana krova.
Podignute na nagnutom terenu, one su dužinom postavljene niz pad terena i pod jednim dijelom imaju podrumsku prostoriju. Uz jednu ili obje podužne strane pružaju im se prigratci s funkcijom ostave. Kao i druge varijante dinarske brvnare imaju dvoja naspramna ulazna vrata, velika i mala, kroz koja se ulazi u prostoriju s otvorenim ognjištem.
S prostora Rame brvnara je potiskivana neravnomjerno što od strane kuća zidanih kamenom, što u novije vrijeme od kuća zidanih suvremenim građevinskim materijalima. U nekim selima Donje Rame s njezinom gradnjom prestalo se već koncem XX. st., dok je u nekim selima Gornje Rame ona građena još polovicom XX. st.

7. Otvoreno ognjište osnovni je prostor tradicionalne kuće na kome je ložena vatra, na kome je gotovljena hrana i oko koga su se svakodnevno okupljali ukućani osobito na jutarnju i večernju molitvu i sijela. U tradicionalnoj ramskoj kući novijeg postanka ono je smješteno uz središnji dio zidnog platna začelja. Njegova posebnost su dugo očuvane drvene verige (veruge, verugnjača) čiji su pojedinačni primjerci, uz lanac kovačke izrade, ostali u upotrebi sve do naših dana.
Uz pribor za vatru (maše, ožeg, podmetač za klade - cuku) u Rami su na ognjištu korišteni zemljani lonci, bakarni kotao i tepsija, te željezni sač i tave. Ostale posude kao i pokućstvo u prostoriji s otvorenim ognjištem bili su drveni.
U potkrovlju kuće, gdje je sušeno meso a pokatkad i kukuruz i neki drugi plodovi kao duhan, odlagane su žitarice, koje su čuvane u košu, kadnju, kaci ili sličnim spremištima.

8. Za izradu tradicionalne odjeće, tekstilnog pokućstva i tekstila za druge namjene Ramljaci su upotrebljavali domaće sirovine životinjskog i biljnog porijekla. Koncem XIX. st., uz vunu, konoplja je bila glavna sirovina. U nešto manjoj količini uz njih su tada korišteni kostrijet i lan.
Tijekom prve polovice XX. st. biljne sirovine domaće proizvodnje zamijenjene su kupovnom sirovinom - pamukom.
Za pripremanje konopljeva i lanenog vlakna i prediva služili su stupa, potom grebeni, preslice i rašak, a za pripremanje vunenog prediva gargaši, grebeni i preslice. Platno i sukno za odjeću, posteljni tekstil (ponjavu, jastuk, biljac) kao i za mutape, torbe i druge tekstilne predmete, tkani su na horizontalnom stanu.
Uz sprave i pomagala za proizvodnju tekstilnih vlakana, prediva i tkanina izloženi su vitlić i rašak za izradu opute za opanke.
Franjevački samostan Rama - Šćit, www.rama.co.ba

11. lipnja 2008.
Kip Gospe Sinjske na litici staroga Grada
Postavljanje kipa Gospe Sinjske na starom Gradu u Sinju
Foto: Toni Paštar
Na kamenoj litici staroga Grada po kojoj je, po predaji, u noći na 15. kolovoza 1715. godine hodala žena obasjana čudnim svjetlom i tako utjerala strah u kosti turskim osvajačima, a malobrojnim iscrpljenim braniteljima Sinja ulijevala veliku snagu i samopouzdanje, u ponedjeljak je postavljen kip Gospe Sinjske.
Brončani kip djelo je akademskoga kipara Jože Marinovića, visok je 2,5 metara i težak 500 kilograma. Postavljen je tako da Gospa ima pogled na najveći dio Sinja, ali i na prijevoj Vaganj preko kojega su prije 300 godina stizali otomanski ratnici. Kip je odljeven u zagrebačkoj ljevaonici Damira Ujevića koji ga je u ponedjeljak sa suradnicima ugradio na kamenu liticu staroga Grada. Gospin kip na Gradu postavilo je Svetište Čudotvorne Gospe Sinjske, a sredstva su osigurali vjernici iz svih župa Cetinske krajine.
U ručnom prenošenju kipa do vrha Grada i njegovoj ugradnji pripomogli su VAD, DVD Sinj, Alkarska ergela, Cetina d.o.o., udruga Dječja alka Vučkovića, ragbi klub Sinj i Spegra d.o.o. iz Splita.
- Gospin kip blagoslovit ćemo 3. kolovoza, na Dan Alke. Tim činom označit ćemo otvaranje priprema proslave 300. godišnjice čudesne obrane Sinja, koju ćemo obilježiti 2015. godine. U okviru tih priprema radimo i Križni put od Kamička do Grada. Već smo postavili sedam postaja izljevenih u bronzi od isto toliko renomiranih hrvatskih kipara. I ostalih sedam postaja napravit će još sedam naših kipara. Kruna svemu je ovaj kip naše Gospe koji će trajno biti obasjan svjetlom nade i vjerom u neuništivost dobra - kaže fra Bože Vuleta, gvardijan sinjskog Franjevačkog samostana i Svetišta Gospe Sinjske. Slobodna Dalmacija

10. lipnja 2008.
Održan svečani susret Ramskih zajednica Zagreba i Požege
piše: Matej Škarica
foto: Matej Škarica
Nedjelja, 8. lipnja 2008. godine, bila je svečanošću i veseljem ispunjen dan za brojne Ramljane Požeškog kraja. Naime, u živopisnom polu-ravničarskom mjestu Pleternica već tradicionalni susreti iseljenih iz Rame ove su godine bili u doista posebnom ozračju. Susreti kojima se proslavilo 50 godina od dolaska prvih Ramljana u Pleternicu i požeški kraj odvili su se pod pokroviteljstvom Grada Pleternica, a u organizaciji Ramske zajednice Zagreb i novoosnovane Ramske zajednice Požega. Članovi RZ-e Zagreb skupno su u Pleternicu stigli autobusom u jutarnjim satima gdje ih je u ugodnom i formalnosti oslobođenom okružju uz doručak, dočekalo uže vodstvo te članovi RZ-e Požega. Nakon kraće stanke i odmora od puta, članovi dvaju bratskih zajednica put su nastavili do mjesne crkve gdje je služeno svečano misno slavlje koje je predvodio gvardijan i župnik franjevačkog samostana Rama - Šćit, fra Mato Topić uz nazočnost mjesnog svećenika vlč. Antuna Ćorkovića. Vjerskoj svečanosti su također prisustvovali prof. don. Pavo Crnjac te vlč. Mato Križanac - voditelj Katoličke misije u Melbourneu. Na misnom slavlju u prepunoj crkvi bio je nazočan velik broj domaćih vjernika čiji su korijeni uglavnom iz Rame. Vrijeme je poslužilo svim okupljenim tako da je vrućina očekivana za ovo godišnje doba izostala a kišni su oblaci zaobilazili mjesto i veći dio ovog plodnog poljoprivrednog kraja. Nakon mise i gorljive propovijedi o sudbini ramskog čovjeka kroz tegobna vremena, gvardijan fra Mato Topić je predstavniku Grada Pleternica gosp. Marinku Markoti i predsjedniku RZ-e Požega gosp. Slavku Čuljku, uručio prigodne darove. Darovi su obuhvaćali knjige o Ramskom iseljeništvu i povijesti kraja pa sve do umjetničke slike i poznate ramske fratarske šljivovice. Ispred crkve, nakon misnog slavlja, okupilo se mnoštvo koje je s velikim zanimanjem pratilo narodne plesove djevojaka u izvornoj narodnoj nošnji. Djevojke članice folklornog društva HKUD-a Gornja Rama iz Prozora su se satima vrijedno pripremale za početak svečanosti, a plesove su kasnije izveli s lakoćom iako je ramska ženska narodna nošnja zbog svoga tkanja i grubljeg materijala zvanog ćurdija izrazito teška za nošenje u ljetnom vremenu. Kolo je prvotno na diplama znalački poveo gostujući član iz gostujuće folklorne skupine Rakitno. Nakon toga, svečani tradicionalni susret nastavio se u mjestu Blacko i lokalnoj svadbenoj dvorani pod nazivom ''Bijela kuća'' koja je za ovu prigodu bila ispunjena u potpunosti. Na početku skupa, predsjednica Sabora RZ-e Zagreb Željka Maroslavac okupljene je pozdravila prigodnim riječima uručivši mjesnom župniku i Gradskom Poglavarstvu Pleternice vrijedne umjetničke slike. Među ostalim uglednim uzvanicima bilo je i pet gradonačelnika okolnih općinskih mjesta te gradonačelnik općine Požega gosp. Zdravko Ronko, zastupnik u Hrvatskom Saboru. Prisutne je potom pozdravio i novi mladi predsjednik RZ-e Požega Slavko Čuljak, naglasivši važnost suradnje postojećih ramskih zajednica ali i svih budućih na planu povezivanja te jačanja društvenokulturnih aktivnosti. Također je pozvao nove članove da se sada i službeno priključe udruzi. Čuljak je inače odlikovani sudionik Domovinskog rata i jedan od prvih dragovoljaca u obrani Ramskog kraja. Program su uspješno vodili Kristina Čuljak i Mijo Baketarić, prikazavši tijekom svečanosti i video zapis sa DVD-a ''Rama nekada i sada'', koji je izdao ramski portal Rama-Prozor.info. Procjenjuje se kako se na svečanosti koja je potrajala do večernjih sati okupilo oko šest do sedam stotina domaćih ljudi i gostiju. Pojedini komentari glasili su kako bi broj prisutnih bio i znatno veći da se svečanost nije podudarala s prvim nastupom hrvatske nacionalne reprezentacije na Europskom prvenstvu u Austriji. No svakako valja naglasiti kako će svima onima koji su prisustvovali navedenom susretu dvaju Zajednica ovaj skup ostati u lijepom sjećanju zbog svoje neobične spontanosti te volje iseljenih Ramljana za očuvanjem narodnog sjećanja na svoje izvorno porijeklo. Fotografije koje će Vam dočarati djelić ozračja s navedenog susreta pogledajte u našoj galeriji (ovdje)

10. lipnja 2008.
Hrvatski 'show' u središtu Beča     
Hrvatska je povela protiv Austrije 1:0. Barem što se tiče navijanja. Sinoć su središte nekadašnjeg carskog grada dinastije Habsburg preplavile crvene kockice. Samo središte grada oko katedrale sv. Stjepana i ulica Graben bile su baza tisuće hrvatskih navijača koji su pjevali do kasnih noćnih sati.
Domaćini nenavniknuti na takve scene samo su sa smiješkom pratili hrvatski "show" koji je srećom prošao bez ikakvih izgreda pa brojne policijske snage nisu trebale reagirati. Oni najhrabriji Austrijanci pokušali su parirati grlatim hrvatskim navijačima no brzo su ušutkani. Muzički "program" je trajao satima, a prava ludnica je nastala kada su se u ulici Graben pojavile brojne televizijske kamere što je bio dodatan znak hrvatskim navijačima da sa pjesmom ubace u "višu brzinu".
"Ovo je čudo, čuo sam da su hrvatski navijači ludi, no ovo nisam očekivao. Oduševljen sam njihom zaluđenošću svojom reprezentacijom. Nas Austrijance nogomet previše ne zanima," kazao je Christian, konobar u jednom od kafića koji su osjetili hrvatsku najezdu.
Najviše oduševljenja izazvala su dvojica hrvatskih navijača koji su se uspeli na stupove javne rasvjete i na njih izvjesili hrvatske zastave.
Premda su se vlasnici okolnih kafića i restorana dobro pripremili za najezde navijača, naručivši dodatne količine alkoholnih pića, oko 23 sata niti jedan ugostiteljski objekt oko katedrale više nije imao pive, a dodatan udar na hrvatsko grlo uslijedio je u ponoć kada su svi objekti zatvoreni. Nisu pomogle niti molbe, niti pokušaji mita.
Za razliku od brojnih hrvatskih ugostitelja njihove bečke kolege poštuju radno vrijeme, pa su premda se više tisuća Hrvata spremnih na provod i trošenje nalazilo u ulici Graben zatvorili radnje. (Bljesak.info)

10. lipnja 2008.
Deseta nedjelja kroz godinu 
Danas nam Evanđelje izvješćuje o Isusovu pozivu jednog carinika-grešnika među svoje učenike. Danas imamo zapravo ispovijest Mateja Evanđeliste jer je riječ o njemu. On je bio taj grešni carinik. Kako se to dogodilo? Matej je bio na svom radnom mjestu, radio svoj posao i tuda je naišao Isus i jednostavno mu proniknuo u srce i rekao: "Pođi za mnom!" Matej carinik je sve ostavio i jednostavno pošao za Isusom. Kako se to dogodilo, što se to okrenulo u Mateju, ne zna nitko osim njega samoga i Isusa...
Matej je, dakle, sve napustio i pripremio oproštajnu večeru na koju je pozvao Isusa, njegove učenike i sve svoje prijatelje, dakako druge carinike i grešnike. To su vidjeli farizeji i po svojem starom, dobrom običaju počeli su prigovarati: "Kako možeš s njima sjediti? Znaš li tko su oni?"
Zanimanje carinika u Isusovo vrijeme spadalo je u takozvano grešničko zanimanje. Carinik je po svojoj službi surađivao s okupatorima Rimljanima, a pri ubiranju poreza za vlast, vrlo često je znao ponešto i za sebe ubrati, "nek' se nađe". Varao je ljude koji nisu bili upućeni u visinu iznosa carine. Ljudi su bili neuki, a oni to iskorištavali. U tom poslu susretao je i mnoge pogane, s njima se pozdravljao i rukovao, tako da je po farizejskom zakonu postao nečist, a s tim i nesposoban za bogoslužje u sinagogi. U židovskoj vjerskoj zajednici bilo je opće mišljenje da se čovjek koji je krepostan mora kloniti takvih osoba, ne smije biti s njima ni u kakvom kontaktu kako se ne bi uprljao i obredno onečistio. A još jesti s njima, biti u takvoj blizini, obiteljskom i prijateljskom ozračju, takvo što se nije moglo zamisliti.
Zato farizeji kao i uvijek samo prigovaraju i kritiziraju Isusa, jer blagujući s njima krši poznata pravila, koja su usput rečeno, oni izmislili i izlaže se opasnosti da postane obredno nečist. Isus dobro zna. To nisu Božja pravila, to su ljudska. Isus je sve to činio! Kad su mu zabranili ulazak u bilo koju sinagogu. Isusa su njegove uhode, kritičari, špijuni, pratili na svakom koraku? Znali su uvijek gdje je i s kim blaguje. Je li s vjernikom ili grešnikom, i nigdje se ne spominje da su na njemu izvršili taj svoj zakon. Čak nije prošao ni na smrtnoj osudi jer je smrtna osuda bila politička. Plasirali su izmišljotinu da se želi zakraljiti, da želi postati kraljem Židova.
Isus se zauzimao za one otpisane, diskriminirane. Carinici i grješnici žele biti u Isusovoj blizini. Pozvani su na obraćenje. Isus nikoga nije diskriminirao. Blagovao je i s farizejima i carinicima. Carinici su ga prihvatili, farizeji ne!
Isus je bio vrlo kratak u svom odgovoru farizejima: "Ne treba zdravima liječnika, nego bolesnima." Liječnik ne postoji radi zdravih. Tako je Isus došao da se obrate grješnici. Isus navodi riječi proroka Hošee: "Milosrđe mi je milo, a ne žrtva." Želi reći: Čovjeku je potrebno nutarnje obraćenje. Bez tog obraćenja vanjsko bogoslužje i vjerski obredi su samo čisti formalizam. Farizeji su mnogo polagali na tu vanjštinu. Na mnogim mjestima Isus im prigovara: produljujete rese na haljinama. To je bio znak strogog obdržavanja Zakona. Dakle, hvalili su se! Zatim prva mjesta, molitve na po' trga. Zazvoni dvanaest sati, a on na pola ulice širi ruke i moli da svi vide kako je on vjernik. Isusov ideal je: uđi u svoju sobu i u kutku svoje sobe pomoli se i Bog koji je u skrovitosti, odgovorit će ti. Prava molitva mora biti znak i potvrda čovjekova nutarnjeg raspoloženja, znak zahvalnosti i ljubavi prema Bogu, a ne predstava i gluma.
Znate onu izreku: "S kim si, takav si!" Ako netko zalazi u društvo u kojem se psuje, prostači, ogovara, vrlo često postane isti takav. Još je veći problem ako se mala djeca ugledaju na te starije. Prema takvima Isus je vrlo strog: Tko sablazni jedno dijete, tko nauči jedno dijete nečemu lošem, Isus kaže, "bolje mu je da se s mlinskim kamenom oko vrata baci u more!!!" To Isus kaže, ne ja! Hoćemo li početi ozbiljno shvaćati Isusa? To jesu sve čovjekove slabosti, ali slabosti koje ne smijemo razvijati i pospješivati, nego boriti se protiv njih kako bi postigli uzoran život i spasenje. Slušati psovke, ogovaranje, klevete, činiti sve ono što ne poštuje evanđeoska načela, ne može ne ostaviti zle posljedice. Takav se duh postupno prihvaća a odbacuje onaj evanđeoski. Borimo se svi protiv tih zlih sklonosti kako bismo mogli živjeti po evanđelju i kako bismo postigli vječnu sreću u nebu. don. Josip Knežević (župa-prozor.com)


9. lipnja 2008.
Hrvatska uz puno muke osvojila prva tri boda
1:0 s Austrijom
Puno teže od očekivanog Hrvatska je stigla do premijerne pobjede na Euru 2008. Od vodstva ostvarenog još u četvrtoj minuti do kraja utakmice događalo se puno toga, a Austrijanci su se pokazali kao žilava i odlučna momčad. Srećom, jedna lopta u mreži golmana Jürgena Machoa bila je sasvim dovoljna za prva tri boda na startu Prvenstva
Hrvatski nastup na Euru 2008. nije mogao bolje započeti. Austrijanci se još nisu ni priviknuli na prepune tribine i huk hrvatskih navijača na bečkom stadionu Ernst Happel kad su 'kockasti' već poveli sa 1:0. Luka Modrić kombinirao je u trećoj minuti na desnoj strani, tik uz korner-zastavicu, dodao je do Ivice Olića, a naš brzanac prošao je pored Emanuela Pogatetza koji ga je srušio i ni najmanjih dvojbi oko kazne nije bilo. Nizozemski sudac odmah je pokazao na bijelu točku. Nije nam baš jasno zašto su se bunili Austrijanci, faul u kaznenom prostoru bio je evidentan, no što god naši protivnici mislili, Modrić se primio 'posla' i udarcem po sredini gola svladao golmana Jürgena Machoa.
Austrijanci se nakon šoka nisu pribrali. Igrali su rastrzano, nervozno, svaki dosuđeni prekršaj protiv njih pratila je bujica prosvjeda i bilo je jasno da igrači Slavena Bilića moraju samo mirno igrati svoju igru i paziti se pogrešaka na sredini terena. Jednostavno, razlika u kvaliteti toliko je bila očita da je već nakon startnog vodstva bilo nezamislivo išta osim uvjerljive pobjede 'kockastih'.
Na isteku pola sata utakmice vidjeli smo prvu spornu situaciju. Emanuel Pogatetz, isti onaj koji je skrivio jedanaesterac, rukama je povukao, a onda s leđa i udario Ivicu Olića po licu, no osim slobodnog udarca, drugi žuti nismo vidjeli. Sudac je Austrijancima progledao kroz prste i zapravo im ponudio nadu da će ipak uspjeti doći do izjednačenja. S obzirom na viđeno, to bi bilo posve nezasluženo. Do kraja poluvremena Hrvatska je prijetila, no te prijetnje ipak se nisu konkretizirale u pogodak. S druge strane, Austrijanci su na ho-ruk pokušavali ubaciti loptu pred Stipu Pletikosu, ali pravih, velikih prilika i opasnosti po našu mrežu zapravo nije bilo.
Početak drugoga dijela obilježila je napadačka igra Austrije. Premda ponovno nije bilo prilika, naši suparnici pritiskali su prema Pletikosi, dok je napad Hrvatske bio posve nevidljiv, no ne toliko zbog neaktivnosti koliko zbog loših reakcija veznog reda. Onog trenutka kad su Modrić ili Niko Kranjčar odigrali dobar pas Hrvatska je postajala opasna.
Petnaestak minuta prije kraja, situacija na travnjaku nije bila previše ugodna. Istina, Hrvatska je i dalje imala minimalnu prednost, no Austrijanci su posve preuzeli inicijativu i čestim ubacivanjima u naš peterac radili priličan nered pred golom Pletikose. Posebno je problematično bilo u 77. minuti kada je Ivica Vastić sa 20 metara iskosa dobro zaprijetio hrvatskoj mreži, no naš vratar bio je na mjestu.
Srećom, Austrija zaista nije bila dovoljno kvalitetna momčad da bi zabila za izjednačenje, pa je onaj pogodak iz četvrte minute bio i presudan za konačnu pobjedu Hrvatske. No činjenica jest da drugo poluvrijeme nije bilo dobro; Modrić je bio posve zatvoren, vezni red gotovo nevidljiv, a napadači isključeni. Na kraju moramo biti itekako zadovoljni pobjedom, no pomalo začuđuje Bilićev izbor zamjena. Naime, Knežević (obrana) je zamijenio Kranjčara (vezni red), Vukojević (vezni red) je ušao umjesto Olića (napad), a Budan (napad) umjesto Petrića (napad), što jasno daje na znanje da se naš izbornik opredijelio za čuvanje rezultata, što dosad nije bio slučaj.
Kako bilo, prva tri boda su na kontu i u četvrtak s nestrpljenjem iščekujemo utakmicu protiv Njemačke; taj susret otkrit će nam realnu snagu Bilić boysa. Nadajmo se tek da je prva nervoza prošla i da će se 'kockasti' prema 'elfu' postaviti s puno više kombinatorike i agresije. A dotad uživajmo u pobjedi protiv domaćina Europskog prvenstva (www.ep-2008.com).

06. lipnja 2008.
Izložba torinskog platna

Na proljeće 2010. godine ponovno će biti izloženo Torinsko platno - rekao je Benedikt XVI. torinskim hodočasnicima koje je jučer s njihovim nadbiskupom, kardinalom Severinom  Polettom, primio u audijenciju u dvorani Pavla VI. Dobro došli u kuću Petrova nasljednika - rekao je Papa hodočasnicima: svećenicima, redovnicima, đakonima i vjernicima - pristiglima iz Torina, grada bogatog vjerskom i civilnom poviješću, iskoristivši prigodu da najavi u svijetu dugo očekivano ovlaštenje za novo izlaganje Torinskoga platna...

Ako mi Bog dadne život i zdravlje nadam se da ću i ja doći. To će biti kao nikada pogodna prigoda - u to sam siguran - kontemplirati to otajstveno Lice, koje šutljivo govori srcima ljudi, pozivajući ih da u njemu prepoznaju lice Boga, koji je toliko ljubio svijet da je dao svoga jedinorođenoga Sina, te da ne umre tako tko god u njega vjeruje, nego da ima život vječni - rekao je Benedikt XVI. Torino voli svoga papu - rekao je kardinal Poletto, koji je u bazilici svetoga Petra prije audijencije slavio svetu misu za vjernike svoje nadbiskupije, pristigle u Rim na svršetku gradskih misija.

Žedni smo istine i nade - rekao je kardinal, moleći Papu da ohrabri Crkvu u Torinu, bogatu svetima, ali danas potrebnu ohrabrenja u sučeljavanju s izazovima modernosti u sekulariziranoj društvenoj stvarnosti. Ne bojte se povjeriti Kristu - odgovorio je Benedikt XVI. Jedino On može zadovoljiti najdublja očekivanja ljudskoga duha. Neka nikakva teškoća, niti prepreka ne uspori vašu ljubav prema njegovu evanđelju. Ako Isus bude središte vaših obitelji, župa i svake zajednice, onda ćete osjetiti njegovu živu nazočnost, a jedinstvo i zajedništvo rasti će između svih sastavnicama nadbiskupije - istaknuo je Papa i dodao kako za žrtve nevremena, koje je nedavno pogodilo njihove krajeve, jamči svoju molitvu Gospodinu, da ih primi u svoj mir, a da podupre sve koji se sučeljavaju s teškom elementarnome nepogodom. (kta/rv)


6. lipnja 2008.
Nastavak izgradnje ramskog vodovoda

Prozor- Danas je načelnik općine Prozor-Rama Jozo Vukoja potpisao ugovor za izvođenje radova izgradnje cjevovoda Podbor-Mluša-Kovačevo Polje i cjevovoda Podbor-Ripci. Vrijednost radova iznosi nešto više od 918 tisuća maraka, izvođač je konzorcij "Maač i Božić" Mostar. Rok završetka radova iznosi 90 kalendarskih dana.
Isto tako, danas je potpisan i ugovor za izvođenje radova nadkrivanja potoka u Ulici kralja Tomislava preko puta Unicredit banke i iza zelene tržnice. Vrijednost radova iznosi 31 tisuću maraka, a rok završetka iznosi 30 kalendarskih dana. Izvođač spomenutih radova je poduzeće "Ometala" d.o.o Prozor. (prozor-rama.org)

6. lipnja 2008.
Zrinjski osvajač Kupa BiH!
Mostar -  Nogometaši Zrinjskog osvajači su Kupa BiH! Uzvratni susret protiv Slobode u Mostaru pripao je Zrinjskom koji je svladao Tuzlake s 2:1, te bojim izvođenjem jedanaesteraca stigao do trofeja. Susret je počeo idealno za igrače Dragana Jovića.
Igrala se 3. minuta kada je Ivanković izveo udarac iz kuta a Džidić je glavom pogodio za brzo vodstvo Zrinjskog.
Zrinjski: Mitrović, Džidić (od 85. Šunjić), Nikolić, Landeka, Matko, Selimović (od 53. Smajić), Ivanković, Pezo (od 55. Perajica), Žižović, Karadža, Đurić.
Sloboda: Jović, Prodanović, Mikelini, Čejvanović, Babić (od 90. Brđanović), Okanović (od 80.Osmanhodžić), Zoletić, Jahić, Kasapović (od 57. Lamešić), Tosunović, Huseinović.
U 19. minuti Ivanković pokušava iz slobodnog udarca, lopta prolazi pored lijeve vratnice. Dvije minute kasnije Žižović je srušen u prodoru, vrlo loši sudac Mrković ostao je nijem. I Sloboda je tražila jedanaestarac kad je navodno Karadža igrao rukom.
Drugo poluvrijeme počelo je idealno za navijače Slobode. Kasapović je prošao po lijevoj strani i ubacio prizemnu loptu, Tosunović se najbolje snašao te je sa samo nekoliko metara prebacio Mitrovića za poravnanje rezultata 1:1. Dragan Jović reagirao je ubacivši u igru Smajića (umjesto Selimovića) i Peraicu (umjesto Peze).
Rezultatski deficit nije pokolebao nogometaše Zrinjskog, nakon propuštenih prilika Matka i Peraice u 67. minuti Zrinjski ponovno vodi. Landeka je silovito šutirao s preko 25 metara, a lopta se od stative odbila u mrežu.
Ivankoviću Troefej "Filip Šunjić - Pipa"
U poluvremenu uzvratne utakmice finala Kupa BiH, predstavnici Kluba navijača Ultras - Zrinjski" Mostar uručili su Mariju Ivankoviću osmi po redu Trofej "Filip Šunjić - Pipa". Ovo priznanje se tradicionalno dodjeljuje nogometašu Zrinjskog koji se istakao svojim zalaganjem i borbenošću na terenu, ali prije svega korektnim odnosom prema navijačima izvan sportskih borilišta.
Do isteka 90. minute vrijedi izdvojiti pokušaj Karadže, koji je u 89. minuti nakon kornera glavom pucao pored stative. Susret je okončan pobjedom Zrinjskog 2:1, a pošto je u Tuzli Sloboda slavila istim rezultatom, o pobjedniku Kupa BiH odlučili su jedanaesterci.
Za Zrinjski su pogodili Ivanković, Đurić, Žižović i Landeka, dok je kod Slobode samo prvi izvođač, Osmanhodžić, bio siguran. Okvir gola promašili su Tosunović i Huseinović. Zrinjski je više nego zasluženo osvojio nogometni Kup BiH! (bljesak.info)


6. lipnja 2008.
Njemačko istraživanje
Turci se najviše raduju EP-u, Hrvati treći
Turci se najviše raduju Euru, a po razini oduševljenja uoči skorašnjeg natjecanja najboljih europskih nogometnih vrsta Hrvati su na trećem mjestu, pokazalo je istraživanje njemačkih znanstvenika.Jako do vrlo jako raspoloženje uoči EURA vlada kod 38 posto Turaka, pri čemu je euforija jača kod žena (42 posto) nego kod muškaraca (35 posto), rezultati su istraživanja osiguravateljske tvrtke Allianz i Sveučilišta Hohenheim.
EURU se jako do vrlo jako raduje 35 posto Grka i 31 posto Hrvata.
Na četvrtom mjestu po oduševljenju su Nijemci; oduševljenje Eurom ustanovljeno je kod četvrtine njih.
Turci jedva čekaju početak natjecanja
Francuzi su pokazali da ih se Europsko prvenstvo ne tiče previše, jer se ni deset posto Francuza ne veseli EURU.
'Načelno pozitivno raspoložene osobe lakše će se zaraziti nogometnom groznicom', komentirao je rezultate istraživanja profesor Frank Brettschneider sa Sveučilišta Hohenheim.U istraživanje je bilo uključeno po 1.000 osoba iz deset europskih država. (ep-2008.com)

 

6. lipnja 2008.
Klagenfurt i okolica žive za dolazak Hrvata
Tulum bez stanke
Nogometna ludnica zahvatila je Stari kontinent. Deseci tisuća navijača krenuli su prema Austriji i Švicarskoj, zemljama koje nude nogometnim fanaticima puno više od same najvažnije sporedne stvari na svijetu
Put hrvatskih navijača vodi prema Austriji, a posljednje dvije utakmice u skupini (Njemačka i Poljska) Bilićevi jurišnici će igrati u Klagenfurtu, točnije na stadionu Wörthesee koji je dobio ime po jezeru samo dva kilometra udaljenom od novog zdanja za ljubitelje lopte.
Dobar provod je zajamčen
Kockasti i njihova crveno-bijela vojska imaju sreću što će moći vidjeti svu ljepotu Koruške, a oni koji odluče provesti tamo nekoliko dana prije ili poslije utakmice neće požaliti, bez obzira imali kartu za sudbonosne utakmice ili ne. Klagenfurt i njegova okolica ovih dana žive za nogomet, ali i strane navijače za koje se priprema tulum što će trajati 24 sata. Maria Wörth, Reifnitz i, posebice, Pörtschach spadaju u elitna ljetovališta koja su spremna zabavljati navijače i turiste i izvan onih 90 minuta, koliko obično traju utakmice.
Vrhunski hoteli, izleti brodom, tenis, golf, skijanje na vodi, biciklističke ture, kockarnica, šatori s hranom i cugom, veliki ekrani za praćenje ogleda, plaže, restorani, kafići, sjajna povezanost s centrom Klagenfurta, prostrana parkirališta s tuševima i sanitarnim čvorovima... Sve to ima samo jedan cilj: za vrijeme trajanja prvenstva stvoriti dojam da zabava ne prestaje. Naravno, ta mjesta su stvorena i za obitelji koje i u nogometnoj ludnici mogu pronaći mir i odmor na raznoraznim izletima.
Pörtschach je sjajno mjesto za zabavu
Središte zbivanja nije samo stadion, nego i Pörtschach, mjesto okupljanja hrvatskih navijača za koje austrijski domaćini spremaju nekoliko iznenađenja (među ostalime i nastup hrvatskih pjevača).
Pivo će sigurno teći u potocima, a Austrijanci su sigurni u rekordnu potrošnju 'soka od hmelja' uz koji će se navijačke pjesme pjevati do ranog jutra. Prema informacijama s kojima raspolažemo, velik broj Hrvata će iskoristiti Euro da uživa ne samo u vrhunskom nogometu i, nadamo se, dobrom rezultatu, nego i pravom navijačkom tulumu bez vremenskih ograničenja. Mnoge agencije nude takvu vrstu zabave koja ujedinjuje nogomet, pivu, pjesmu i prijatelje u jednu veliku feštu.
No ipak o samim navijačima ovisi kakav će tulum biti. Domaćini i agencije pobrinuli su se za sadržaj, a atmosferu će odrediti ekipa... (ep-2008.com)


5. lipnja 2008.
RAMA U STIHU
Piše: Vlado Vladić

Ovdje donosimo sedam pjesama sedmorice pjesnika koji svojim životima spajaju tri stoljeća, a sami su povezani Ramom kao nadahnućem. Svi nisu rođeni u Rami, ali sve je Rama nekako dotakla da nisu mogli a da se ne očituju.
Time želimo u određenoj mjeri preispitati dokle seže naš doživljaj, naše shvaćanje zavičaja. U jednom smislu, u odnosu na vlastiti zavičaj smo pasivni, jer zavičaj ne biramo, u njemu se rađamo i njega smo osuđeni pronositi kroz život i onda kada od njega - nekad želimo, a nekad moramo - pobjeći. Pasivni smo u odnosu na zavičaj sve dok ga koristimo za puki opstanak, za preživljavanje. Tek kada zavičaj počnemo stvarati, stvaralački ga kultivirati, kada kroz nas zavičaj počne umnažati svoju sadržajnost, kada počne kroz nas narastati i pokazivati svoje lice - tek tada dolazi do uzajamnoga odjelotvorenja onih mogućnosti koje jedan zavičaj u sebi nosi, koje u sebi nose njegovi ljudi.
Promišljati Ramu kao zavičaj nije moguće a da se ne uoči veliki nerazmjer između Rame kao velikoga potencijala i Rame kao siromašne zbilje. Prvi neposredan susret s Ramom na svakoga ostavlja dojam bogatstva i punine. No kada se uznastoji poći tragovima te punine, kada se potraži ostvarenost Rame u liku djela kulture ma koje vrste - suvremenosti i povijesti - onda se udari u zid praznine, sporadičnosti, osrednjosti. Zašto punina i bogatstvo Rame još nisu pokazali svoje pravo lice kroz stvaralačku zauzetost ramskih ljudi?
Da bi se stvaralo, potrebna je u isti mah i sjedinjenost i razdvojenost. Potpuna sjedinjenost, stopljenost sa zavičajem znači nemogućnost sagledati ga u cjelini zbog vlastite uvučenosti u nj kao njegov element. Potpuna pak razdvojenost unaprijed zaprječuje da se pojavi potreba za očitovanjem. Ramski je čovjek u odnosu na Ramu kao svoj zavičaj pretrpio obje spomenute krajnosti. U borbi za goli opstanak nije nalazio prostora za distancu, Rama ga je uvukla u svoju neuljuđenost i nije mu dala da stvaralački prodiše - osim u liku deseteračkih distiha kratkoga daha koji su, možda upravo zbog toga, zbijeni do krika. S druge je strane iz Rame kao svoga zavičaja istisnut i bačen u tuđinu, bezavičajnost - razlozi su poznati - tako da je sve više gubio doticaj, a onda i sposobnost i potrebu da se određuje u odnosu na zavičaj. Ni danas, na žalost, u Rami nije moguće živjeti, a da ljudske potencijale ne proguta briga za opstanak. I danas je ramski čovjek osuđen na razdvojenost od Rame kao vlastitoga zavičaja, tako da biva nesposoban na život gledati iz zavičajne, ishodišne perspektive.
Veličina datosti ne mora nužno za sobom povući i veličinu njezina izraza. To je pitanje usredotočenosti, osmišljene usmjerenosti pa i sustavnosti određenih, posve konkretnih snaga. Odnositi se prema zavičaju samo kao prema nečemu što treba eksploatirati, bilježiti, čuvati, prenositi - to je nešto posve drugo od stvaranja zavičaja u raznim oblicima izraza.
Iz ovdje donijetih stihova nadahnutih Ramom nije teško iščitati određeni grč koji svjedoči da Rama nije nadvladala vlastitu upitnost, da se još uvijek bori za vlastitu pripadnost. A upravo je to preduvjet da dođu plodovi rasterećeni od stalnoga preispitivanja vlastite elementarnosti, samoga prava na postojanje, samoga obrazloženja vlastitoga pripadanja. Ljepota i tragičnost Rame su datosti od kojih se u stihovima polazi i s kojima se stihovi završavaju.
Treba se odvojiti od Rame do te mjere do koje to može samo čovjek oslobođen stvaranjem, tako da se svaki strah od opozivanja vlastitoga ishodišta učini neumjesnim. Treba se sljubiti s Ramom do te mjere da Rama kroz nas progovara kad god nastojimo zaustiti nešto bitno, životno, iskonsko. To ne znači da će se pronaći ono čega nema, nego da će se ono čega ima koncentrirati tako da ga bude sve više i tako da bude stalno u novoj, neopozivoj kakvoći.
Stoga ove stihove valja shvatiti tek kao početnu orijentaciju u onom što je bilo i poticaj za ono što tek ima doći. Pozvani smo svi da tome doprinesemo.

***
Stihove nadahnute Ramom možete slati na adresu: Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite. Ova e-mail adresa je zaštićena od spam robota, nije vidljiva ako ste isključili JavaScript .
Rado ćemo ih uvrstiti na naše elektronske mrežne stranice, a onda, s vremenom, i u moguću knjigu izabranih pjesama nadahnutih Ramom.

***
IZBOR PJESAMA O RAMI
/izabrao Vlado Vladić/

5. lipnja 2008.
Ramska zajednica Požege ima novu web stranicu
Ramska zajednica Požega izradila je svoju web stranicu. Stranica bi trebala predstavljati javnu komunikaciju zainteresiranih strana, Ramaca iseljenih na područje Požeško-slavonske županije, drugih sudionika civilnog društva, javnih ustanova i institucija, gospodarstvenika i ostalih sa udrugom Ramska zajednica Požega. Time bi se svima zainteresiranima na što brži način prezentirao rad i ciljevi, kao i rezultati Udruge. Poveznica za navedenu stranicu postavljen je u našu rubriku linkovi . Stranice RZ Požega: http://free-po.t-com.hr/kculjak/index.html

4. lipnja 2008.
"Dani hrvatske kulture u BiH" - 5. do 23. lipnja 2008.
Manifestacija "Dani hrvatske kulture u BiH 2008." održat će se u Sarajevu od 5. do 23. lipnja. Manifestacija će svečano biti otvorena sutra, 5.lipnja u 19 sati u Narodnom kazalištu Sarajevo izložbom Rence Kosinožića "Srce Istre", te prikazivanjem dokumentarnog filma "Srce Istre" autora Mladena Lučića.

Nakon otvorenja izložbe bit će odigrana predstava INK Gradskog pozorišta Pula "Drugo za jedno".
U sklopu manifestacije, 10. lipnja u 20 sati sarajevskoj publici će se predstaviti HNK Varaždin, kada će na sceni Narodnog kazališta Sarajevo odigrati predstavu Georgesa Feydeaua "Buba u uhu".
U organizaciji Hrvatske matice iseljenika će 12. lipnja u 19 sati u Brusa bezistanu biti otvorene dvije izložbe "Hrvati u Australiji" i izložba "Dodir svjetova" autorice Karen Oremuš.
Poznata splitska glumica Ksenija Prohaska će 16. lipnja u 20 sati na sceni Kazališta mladih nastupiti s predstavom "Priča o Edith Piaf", a na sceni Kamernog teatra 55 će 20. lipnja u 20 sati biti odigrana predstava "Stilske vježbe", u kojoj će nastupiti poznati glumci iz Hrvatske Pero Kvrgić i Lela Margetić (NINA)

4. lipnja 2008.
Konferencija za tisak udruge Ramska zajednica Požega održana
29. Svibnja 2008.

Pleternica će 8. lipnja biti domaćin susreta iseljenih Ramaca iz raznih krajeva Hrvatske, kojim će se obilježiti 50. obljetnica doseljenja Ramaca u Požeštinu, istaknuli su na konferenciji za tisak organizatori susreta, članovi Upravnog odbora Ramske zajednice Požega. Dosadašnji predsjednik, te donedavno povjerenik udruge Mijo Baketarić upoznao je javnost od radu uduge do sada, te o budućim projektima udruge kojoj je cilj očuvanje baštine  ramskog kraja,  njegovanje tradicije i identiteta. Slavko Čuljak, novoizabrani predsjednik udruge, iznio je kako je udruzi do sada pristupilo 200 članova, te će se raditi na promicanju kontakta iseljenih Ramaca s krajem iz kojeg su se bili primorani iseliti, te će udruga raditi na prikupljanju, očuvanju i kulture i narodnog stvaralaštva, te kulturno-umjetničkog i društvenog života Rame, pozvavši sve Ramce i ljubitelje Rame da se pridruže. O programu, uglednim gostima i sudionicima ¨Ramskih susreta 2008¨ u Pleternici, te kako se istim ove godine obilježava obljetnica 50 godina dolaska prvog Ramca u Požeštinu, govorila je Kristina Čuljak, tajnik udruge Ramska zajednica Požega, zamolivši medije da javno pozovu Ramljake Rame, Slavonije, Srijema, Podravine, sve do Zagreba i Dalmacije da obnove svoja prijateljstva iz mladosti, susretnu se s rodbinom uz gangu, pjesmu i ples uveličaju ovogodišnje susrete.
RZ Požega

3. lipnja 2008.
Ustavni sud odlučio: Nije ugrožen vitalni nacionalni interes Hrvata    
Prema neslužbenim informacijama, koje su stigle do federalnog Parlamenta, Ustavni sud je odbacio zahtjev Kluba hrvatskih izaslanika za zaštitu vitalnog nacionalnog interesa, a zbog povrede Ustavom zajamčenih prava u Zakonu o javnom RTV servisu FBiH.
"U ponedjeljak ovu informaciju nismo mogli provjeriti u Ustavnom sudu jer za nju, navodno, nitko u službama ne zna. Međutim, pravnici koji svakodnevno rade sa sucima Ustavnog suda BiH tvrde da je odluka najvjerojatnije donesena jer je rasprava održana još 21. svibnja, a s druge strane već je za 10. lipnja zakazana i rasprava o Zakonu o preraspodjeli javnih prihoda", piše današnji Dnevni list.
Predsjedavajući Doma naroda Parlamenta FBiH Stjepan Krešić je za Dnevni list izjavio kako odluku Ustavnog suda nije dobio. Ipak, Dnevni list navodi kako se iz njegovih riječi dalo naslutiti kako ne bi previše bio iznenađen odbacivanjem zahtjeva Kluba Hrvata i ne misli da je isključivo struka odlučivala u ovom slučaju.
"Ustavni sud djeluje i zbog političkih razloga, a ne samo stručnih. Sve je u ovoj državi ispolitizirano, pa i Ustavni sud. Ovo bi bila poruka da Hrvati nisu institucionalno zaštićeni i da su neravnopravni", kazao je Krešić. (NINA)(Bljesak.info)

 

2. lipnja 2008.
Marina Kljajo Radić nova predsjednica DHK HB
MOSTAR - Na današnjoj redovitoj Izbornoj godišnjoj Skupštini Društva hrvatskih književnika Herceg-Bosne (DHKHB) za predsjednicu tog društva izabrana je Marina Kljajo Radić.
U izjavi za Fenu nova predsjednica je kazala kako je svjesna odgovornosti i težine svoje zadaće, ali istodobno joj izbor čini čast kao ženi, jer u 15-godišnjoj povijesti tog društva to je prvi put da je žena predsjednica.
"Vjerujem i nadam se da ću ovu ulogu koja mi je povjerena časno i dostojanstveno nositi", kazala je Kljajo Radić.
Iako je tajnim glasovanjem za predsjednika Društva izabran Antun Lučić sa 16 glasova (Marina Kljajo 12 , Zdravko Kordić 6), Lučić je zamolio članove Skupštine da odstupi s tog mjesta te predložio da predsjednica postane, druga po redu po broju glasova, Marina Kljajo Radić, što je Skupština usvojila aklamacijom, s 1 glasom protiv i 1 suzdržanim.
Za dopredsjednike Društva hrvatskih književnika Herceg-Bosne izabrani su Marko Matić i Josip Milić, a za članove Upravnog odbora Miljenko Stojić, Šimun Musa, Fabijan Lovrić i Iva Nuić.
Na Skupštini su objavljeni ovogodišnji dobitnici nagrade  "Antun Branko Šimić".
Odlukom Prosudbenog povjerenstva za dodjelu Nagrade u sastavu Zdravko Nikić, predsjednik, Ilija Drmić i Ante Marić članovi i omjerom glasova 2:1 (protiv je bio Ante Matić) Nagradu su ravnopravno podijelili Rajko Glibo za zbirku pjesama "Očitovanja", kao i svekoliko književno stvaralaštvo i Antun Lučić za književno-znanstvene rasprave "Veze ljudi, životinja i stvari".
U obrazloženju Prosudbenog povjerenstva stoji: "Vrjednujući prinos književnoga djela hrvatskoj književnosti u BiH, te svekolikoj književnosti, članovi Povjerenstva Zdravko Nikić, predsjednik i Ilija Drmić, član suglasili su se da ova dva djela i njihovi autori zavrjeđuju nositi nagradu s imenom velikoga Antuna Branka Šimića.
Mišljenje, pak, trećega člana Povjerenstva Ante Matića je da se Nagrada dodijeli samo za poetsko ostvarenje, a što se tiče Antuna Lučića i njegove knjige Veze ljudi, životinja i stvari, on drži kako je to znanstveni rad (disertacija) i ne može se smatrati književnim djelom koje bi moglo dobiti ovu nagradu. Zato se on i nije složio s mišljenjem druga dva člana Povjerenstva.
Upravni je odbor prihvatio Izvješće Povjerenstva i predložio Skupštini da ga i ona usvoji, što je i učinjeno. Nagrade će biti dodijeljene na ovogodišnjoj manifestaciji "Šimićevi susreti".(brazda.ba)

2. lipnja 2008.
Proslavljen zaštitnik župe 
Kao i svake godine, tako i ove župa Prozor proslavila je svoga zaštitnika, Presveto Srce Isusovo. Za proslavu vjernici su se pripremali trodnevnicom od 27. do 29. svibnja svetim misama u 18 sati koje je predvodio i po njima propovijedao, vlč. Marko Lacić, župnik župe Jelaške, koji je isto tako na trgu Sluge Božjeg Josipa Stadlera ispred župne crkve na nutarnjoj proslavi, uz koncelebraciju svećenika kako onih iz okolnih župa tako i onih koji su rodom iz župe Prozor, slavio svečanu svetu misu u 11 sati u petak 30. svibnja...
Misno slavlje uljepšavao je mješoviti župni zbor pod ravnanjem s. Anđeline Perić, SMI. Pod ovom misom župnik župe Prozor Preč. Franjo Ivandić, župnoj zajednici navijestio je primanje sv. reda prezbiterata vlč. đakona Dragana Jurić. Nakon mise uslijedilo je narodno veselje, a svi oni koji su to željeli mogli su pogledati izložbu dječjih crteža na temu "Presveto Srce isusovo" u prostoru vjeronaučne dvorane.
U subotu 31. svibnja u 19 sati na Trgu Josipa Stadlera, u župi Prozor po prvi puta održan je festival duhove glazbe "Prozor 2008" pod geslom "Pjevajte Gospodinu pjesmu novu" (Ps 149). Na festivalu je sudjelovalo 55 sudionika, koji su dobili prigodne darove i spomen diplome, a žiri je između ostalih natjecatelja odlučio da prvo mjesto pripada Luciji i Ana Kuraja s pjesmom "Žena pod križem", drugo mjesto Dariji Rako s pjesmom "Stavi me kao znak" i treće mjesto Barbari Bilić s pjesmom "Zahvali". 
U nedjelju 01. lipnja na vanjsku proslavu Presvetoga Srca Isusova za cijeli Ramski dekanat, svečano misno slavlje predvodio je i pod njim propovijedao don Miljenko Džalto, župnik župe Uzdol. Isto tako i na ovoj misi pjevao je mješoviti župni zbor pod ravnanjem s. Anđeline Perić, SMI, a nakon mise uslijedilo je narodno veselje samo ovaj put još svečanije. Marinko Rumbočić (www.zupa-prozor.com)

2. lipnja 2008.
Potpisan ugovor za put prema Uzdolu
Prozor - Jučer su načelnik općine Jozo Vukoja i ministar regionalnog razvoja u Vladi Republike Hrvatske Petra Čobanković potpisali ugovor o rekonstukciji puta prema Uzdolu. Ugovorom se obvezala Vlada Republike Hrvatske da će iz svoga proračuna za tekuću godinu izdvojiti nešto više od 1.400.000,00 maraka, a općina Prozor-Rama preuzela je obvezu finaciranja projektne dokumentacije , nadzora i eventualnih naknadnih radova na spomenutom putu.
Također je Ugovorm predviđeno da se radovi trebaju završiti za 90 kalendarskih dana. Temeljem navedenoga za očekivati je da će krajem kolovoza put prema Uzdolu biti u potpunosti završen. Tijekom jučerašnjeg boravka u Rami ministar Čobanković upriličio je susret s hrvatskim čelnicima u izvršnoj vlasti susjednih općina. Na radnom sastanku upriličenom u Motelu Rama našli su se predstavnici općina Bugojno, Uskoplje, Jablanica, Kupres, Livno i Tomislavgrad. Isto tako o problemima povratnika u hrvatska naselja u Kostajnici govorili su tamošnji župnici braća Ivoš. (prozor-rama.org)
29. svibnja 2008.
15. Memorijalni malonogometni turnir "Mario Babić"
31.svibanj i 1. lipanj 2008. godine

ekipa Dinamo

Memorijalni malonogometni turnir "Mario Babić" startao je 1994. godine u spomen prvom poginulom branitelju u obrani suvereniteta Republike Hrvatske sa općine Trešnjevka pa ima karakter tradicionalnog sportskog natjecanja.
Kako je turnir memorijalnog karaktera niti jedna ekipa ne plaća kotizaciju ili tzv. prijavni dio. Ekipe mogu nastupiti isključivo uz pozivnicu organizatora. U pravilu se pozivaju renomirane ekipe koje su bile finalisti ili osvajale okolne turnire i lige te ekipe sponzora.

Mjesto održavanja nogometnog turnira
Od malog lokalnog turnira, danas je to turnir šireg značenja te se sada održava ne samo u spomen za prvog poginulog branitelja sa Općine Trešnjevka Maria Babića već i za sve branitelje koji su dali svoj život za Hrvatsku.
Na turniru ove godine sudjeluje 24 ekipe.
Turnir se održava na sportskim terenima za nogomet - Centar za odgoj i obrazovanje u Zagrebu - Zagorska cesta 14.
Nagrade najboljim ekipama su kao i svake godine vrlo kvalitetne i vrijedne.
proslava pobjednika 2007.

Detaljnije o ovom sportskom natjecanju na stranici: http://www.memorijal-mario-babic.com/
29. svibnja 2008.
Proslava patrona u Župi Prozor 
Kao i svake godine, tako i ove, župa Prozor proslavit će svoga zaštitnika Presveto Srce Isusovo, nutarnja proslava na sami dan 30. Svibnja 2008. I vanjska proslava za cijelu Ramu 1. Lipnja 2008. Godine. Za proslavu našeg patrona pripremit ćemo se trodnevnicom - u utorak (27. Svibnja), srijedu (28. Svibnja) i četvrtak (29. Svibnja)...
Trodnevnica - Trodnevnicu predvodi vlč. Marko Lacić, župnik u Jelaškama
Utorak 27. Svibnja 2008. U 18:00 - tema: Biblija u životu pojedinca
Srijeda 28. Svibnja 2008. U 18:00 - tema: Biblija u životu obitelji
Četvrtak 29. Svibnja 2008. U 18:00 - tema: Biblija u životu župske zajednice. Nakon svete Mise bit će klanjanje preed Presvetim Oltarskim Sakramentom

Petak - Presveto Srce Isusovo - nutarnja proslava.
Svete Mise su u 08:00 - crkva Prozor; 09:00 - crkva Lug. Svečana sveta Misa je u 11:00 koju predvodi vlč. Marko Lacić, župnik u Jelaškama
Subota - 31. Svibanj 2008. U 19:00 na Trgu Sluge Božjeg Josipa Stadlera održat će se Dječji festival - "Duhovne glazbe" - Prozor 2008. pod motom: "Pjevajte Gospodinu pjesmu novu." 
Nedjelja - 1. Lipnja 2008.- vanjska proslava Presvetog Srca Isusova.
Svete Mise su u 08:00; 09:30 - crkva Prozor; 09:00 - crkva Lug. Svečana sveta Misa je na Trgu Sluge Božjeg Josipa Stadlera koju predvodi don Miljenko Džalto, župnik na Uzdolu.
Radosno Vas pozivamo da zajedno s nama molite, pjevate i slavite, te tako proslavimo zaštitnika naše župe Prozor. Iza liturgijskih slavlja predviđen je nastup folklorne skupine i narodno veselje uz kolo i pjesmu (preuzeto sa: http://www.zupa-prozor.com)

29. svibnja 2008.
U Rimu služena sveta misa za poginule hrvatske branitelje 
U nedjelju, 25. svibnja 2008., u crkvi sv. Jeronima u Rimu služena je sveta misa za sve pokojne i poginule hrvatske branitelje. Svetu je misu predvodio vlč. mr. Željko Majić, vicerektor crkve i Papinskoga hrvatskog zavoda sv. Jeronima u Rimu. Suslavili su rektor crkve i Zavoda, mons. Jure Bogdan, te svećenici studenti, pitomci Zavoda...
Inače, prema odredbi Talijanske biskupske konferencije, u nedjelju 25. svibnja 2008. u cijeloj se Italiji liturgijski slavi svetkovina Tijelova. To je vlč. Majiću bilo polazište za razmatranje žrtve hrvatskih branitelja u svjetlu Kristove žrtve i euharistije kao hrane koja daje život. , rekao je u homiliji vlč. Majić te zaključio: "Hranimo se svetim Tijelom njegovim kako bismo mogli svjedočiti da je on jedini otkupitelj čovjeka, koji ima odgovore i na naša brojna pitanja. On nosi ključeve povijesti. Njegova su vremena i vjekovi. Jedino tako bit ćemo sposobni pravo razumjeti i žrtvu naših poginulih branitelja te će naša molitva za njih od Gospodina biti uslišana".
Liturgijsko pjevanje predvodio je Zbor crkve sv. Jeronima. Za orguljama je bio vlč. mr. Mihael Prović. Na svetoj su misi, između ostalih članova Hrvatske rimske zajednice, sudjelovali Tomislav Vidošević, hrvatski veleposlanik u Italiji te drugi djelatnici veleposlanstava Republike Hrvatske pri Svetoj Stolici i Italiji. (kta/b.v.)
(preuzeto sa: http://www.zupa-prozor.com)

16. svibnja 2008.
Bošnjački zastupnici protiv hrvatskog TV kanala u BiH
Klub Bošnjaka ocijenio prijedlog štetnim po bošnjačke vitalne interese
SARAJEVO - Bošnjački zastupnici u Domu naroda Parlamenta Bosne i Hercegovine spriječili su usvajanje prijedloga hrvatskih zastupnika po kojemu bi se Vijeće ministara BiH obvezalo pokrenuti postupak uspostave novog televizijskog kanala u Bosni i Hercegovini koji bi program emitirao na hrvatskom jeziku.
Ovakav prijedlog na sjednici održanoj u Sarajevu iznio je zamjenik predsjedatelja Doma naroda Ilija Filipović a uslijedio je u sklopu rasprave o funkcioniranju cjelokupnog sustava javnog emitiranja u državi.
Klub Bošnjaka ocijenio je ovakav prijedlog štetnim po bošnjačke vitalne nacionalne interese čime je ujedno blokirano njegovo donošenje.
Sukladno poslovniku o radu Doma naroda, utemeljena je radna skupina koja bi u razdoblju od pet dana trebala pokušati postići dogovor o ovom pitanju a ukoliko se u tome ne uspije konačnu odluku u prihvatljivosti Filipovićeva prijedloga donio bi Ustavni sud BiH.
Vladajuće stranke s hrvatskim predznakom u BiH već godinama inzistiraju na uspostavu posebnog hrvatskog televizijskog kanala u okviru javnog radio-televizijskog sustava tvrdeći kako on ne zadovoljava interese Hrvata.
Takav zahtjev naišao je na otpor bošnjačke strane, a ne podupire ga ni međunarodna zajednica. (Hina)

16. svibnja 2008.
Sivilo na tržištu rada u BiH: Nezaposleno više od 500.000 osoba
Iako je u BiH krajem ožujka bilo 7,6 tisuća manje nezaposlenih osoba u odnosu na kraj veljače, prema podacima Agencije za rad i zapošljavanje BiH, u BiH još uvijek iznad 500 tisuća osoba traži zaposlenje, točnije 509.570 osoba.
Registrirana stopa nezaposlenosti na razini BiH danas iznosi oko 42,5 posto, međutim anketa Agencije za statistiku BiH rađena na uzorku od 10 tisuća domaćinstava pokazala je kako je nezaposlenost u BiH 29 posto, dok podaci Svjetske banke i MMF-a govore o stvarnoj nezaposlenosti u BiH između 18 i 20 posto.
Prema posljednjim podacima Agencije za rad i zapošljavanje BiH, u Federaciji BiH je registrirana 357.281 nezaposlena osoba, u Republici Srpskoj njih 138.497, a u Brčko Distriktu BiH 13.792 nezaposlene osobe. Od ukupnog broja osoba koje traže posao, njih 248.826 ili 48,83 posto su žene i manje ih je u odnosu na prethodni mjesec za 2228 ili 0,89 posto.
Najveći broj evidentiranih nezaposlenih su osobe s trećim stupnjem obrazovanja - KV radnici (179.908 ili 35,31 posto), te NKV radnici (175.111 ili 34,36 posto.) Od ukupnog broja registriranih nezaposlenih, osobe s fakultetskim obrazovanjem (VSS i VŠS) čine 18.434 ili 3,6 posto. (SD)

22. travnja 2008.
Pošalice iz ramskog kraja
poslao: Matej Škarica
Na slici: Mlado ramsko djevojče u punoj narodnoj nošnji preuzima inicijativu i odvažno pali zaušku zabezeknutom seoskom bećaru koji si je dao za pravo drsko sa strane dobacivati djevojkama na povratku s mise. Momak obučen u tradicionalnu mušku ramsku nošnju koji pod miškom nosi poveći čokalj šljive spravljene u kućnoj radinosti djelomično začuđen prvotnim djevojčinim postupkom na kraju razlučuje da taj potez baš i nema potpunu neprijateljsku nakanu, već možda i suprotno!.. - Da li je to jedan sasvim običan svakodnevni muško-ženski incident ili prilika za nešto trajnije i ozbiljnije??


14. travnja 2008.
Sabor Ramske zajednice i svečanost otvaranja novih prostorija
Piše: Matej Škarica
Foto: Matej Škarica
Sabor Ramske zajednice Zagreb započeo je u petak, 11. travnja u 18 sati na adresi Vukovarska 235 svečanim okupljanjem užeg vodstva zajednice kao i njenih članova. Nakon intoniranja Hrvatske himne te potom pjesme Moja domovina koju je izveo zbor mladih ZFA-a (Zagrebački folklorni ansambl) dr. Ivana Ivančana, prisutne je srdačno pozdravio predsjednik RZ-e mr. sc. Branislav Brizar. U kraćem uvodu pozvao je nazočne članove ali i goste da se aktivnije uključe u raspravu oko dnevnog reda koji se sastojao od četiri točke. U prvoj točki tema je bila izvješće o radu u 2006. godini, a u sljedećoj točki dnevnog reda raspravljalo se o ispunjenim planovima i programima u 2007. godini, a koji su na određen način predstavljali i svojevrsnu prekretnicu u radu ove udruge. Treća točka dnevnog reda bila je namijenjena raspravi o projektima RZ-e za 2008. Od trinaest navedenih planiranih projekata valja napomenuti samo neke:

Natječaj za potporu izdavanja rukopisa odnosno potpora piscima porijeklom iz Rame ili onima koji pišu o Ramskom kraju;
Objavljivanje Ramskog zbornika 2008.;
Leksikon iseljenih Ramljana (popis);
Projekt stipendiranja nadarenih siromašnih studenata iz Rame;
Humanitarna akcija - pomoć Rami;
Tradicionalni ramski susreti u Sopnici i Pleternici 2008.;
Pomoć za izgradnju Hrvatskog studenstkog doma u Sarajevu.
Nakon završetka Sabora i rasprave o budućim projektima pred nazočnima je nastupio mladi akademski violinist Ivan Zečević čiji su roditelji porijeklom iz Rame. Nedugo nakon..., pristupilo se  svečanom otvaranju obnovljenih prostorija Ramske zajednice. Skup je uveličao i zagrebački gradonačelnik Milan Bandić koji je u vidno dobrom raspoloženju pozdravivši sve okupljene tradicionalnim vjerskim pozdravom, čin rezanja svečane vrpce prepustio prisutnim časnim sestrama. Samom otvaranju pridružili su se i ugledni gosti poput gosp. Josipa Petrovića - člana Uprave INE, predsjednika Uprave tvrtke STSI - Ante Todorića te predsjednika udruge Uskopljaka - Ivice Bikića.
Nakon službene svečanosti, druženje za članove, goste te prijatelje Rame nastavilo se u opuštenom ugođaju do kasnih večernjih sati. (galerija slika) )


8. travnja 2008.
Napredak je:  razumijevanje, nadogradnja, očuvanje.


Metalizirani kotačići napretka ne mogu umrtviti umjetnost! Tehnologija kao bršljan srasta s pjesništvom, postajući tako lijek za prazninu duše suvremenog doba prepunog malih sitnih ljudskih sebičnosti, prepunog zavisti prema bližnjem, mržnje, gladi i rata, duhovne bijede... Je li umjetnost božanski način razgovora s ljudima.
No onaj koji je stvorio ovaj svijet i svemir, On nam svojom beskrajnošću i u svoj svojoj predivnoj moći, milosrdnošću daje nadu za buduće dane!
Ovako mali i u vjetrovima vremena beznačajni - budimo svjesni da smo bez Boga samo male isprazne jedinke...poput brojeva i crtica na zidu ruševne kuće ili okrnjenih cigla u njenim temeljima .

Spomenik sebičnosti u godini 2006.
Ove godine, preko zvučnika - zadivljujuća objava besmisla!
Ovih godina, putovanja van kuće, sasvim su nemoguća!
U mjestu zatočeništva, adresa praznoćom želudca obilježena.
Protok novca nula?
Tehnička čuda - prekomorska glupost.
Za ovo bi kažnjen bio!
.kamenovan, osnovnim građevinskim materijalom.
* a možda i ne!?
Dok tešeš i klešeš zdravlje svoje, u svijetu praznog duha
milo sunce najavljuje okrutnost,
još par miliona godina blago izgorjele kože.
Europa, umorna od svega.
Filozofija prirode, umjetnost promjenjivosti
Iz osnovne škole znanstvena metoda razbijene glave.
I kažeš i misliš.
nema više; čuda velikih, neviđenog, časti, ručnog rada, itd.
Ovo je doba ljudskih spomenika, prevrtljivih mnogih.
I ta objava na zaslonu čudnovato blinka.
---
Sve je sasvim u redu, u okrilju stroja, čovjek doguraše daleko!
autor: Matej Škarica

 

8. travnja 2008.
Večer nogometa i druženja
U večernjim satima (petak) o4. travnja 2008. godine voditelj sportskog odjela pri Ramskoj zajednici gosp. Ilija Radić je u Zagrebu organizirao malonogometni turnir. Utakmice su igrane na umjetnoj travi na Kozjaku, a sudjelovale su  ekipe: iz Zagreba, Sesveta i Žabnog. Ovo su bili uzvratni susreti i domaćinstvo ekipe iz Zagreba, jer su prijašnji domaćini bili  Sesvećani i ekipa iz Žabnog.
Utakmice su bile dosta tvrde i uzbudljive i sve su na kraju (bez namještanja rezultata) završile izvođenjem penala.
Na  terenu je bilo igrača i u poodmakloj dobi, te dosta mladih igrača, a od pojedinih očekujemo da će postati i profesionalci ( u prvom redu mislimo na Ivana Vlade Babića).
U nogometnom nadmetanju je bilo igrača koji su zakazali iz kojekakvih razloga, ali u trećem poluvremenu takvih nije bilo. Uz gozbu i piće svi su iskazali zavidnu formu.
Nadamo se da će ovakvih i sličnih susreta biti i ubuduće, jer je  očito sport  jedna od poveznica ne samo Ramljaka, nego i prijatelja Rame.  (RZ) (galerija slika)

 

4. travnja 2008.
Uzdoljani traže ponovno pokretanje postupka za zločine nad Hrvatima počinjene u rujnu 1993. godine
Predstavnici nevladine udruge "Uzdoljani za svoje poginule" oglasili su se danas priopćenjem za javnost u kojem prosvjeduju zbog oslobađajuće presude Međunarodnog suda za ratne zločine protiv generala Sefera Halilovića, optuženog za pokolj hrvatskih civila u Grabovici i Uzdolu u rujnu 1993. godine.
Članovi te udruge ističu da s tugom i ponosom čuvaju spomen na nevine žrtve koje su 14. rujna 1993., u naselju Uzdol masakrirali pripadnici Armije BiH u sklopu akcije "Neretva '93" te ističu da je zločinačku akciju za načelnika Glavnog stožera Armije BiH generala Sefera Halilovića, izveo Samostalni prozorski bataljun pod izravnim vodstvom komandanta Envera Buze. Tako su u jutarnjem napadu na stanovnike hrvatske nacionalnosti zaklali ili strijeljali 29 civila, među kojima troje djece i 26 starijih i nemoćnih osoba, te 12 pripadnika Hrvatskoga vijeća obrane, premda su neki bili ratni zarobljenici.
"Dižemo svoj glas protiv političkog omalovažavanja uzdolskih žrtava, medijskog zatiranja i ignoriranja od strane institucija, i državnih i federalnih, te protiv šutnje nevladinih udruga. Skoro će petnaest godina od zločina pripadnika Armije BiH na Uzdolu, a još nisu pozvani na odgovornost kamoli pravedno kažnjeni nalogodavci i izvršitelji zločina, premda su javnosti poznati. Štoviše, još se i danas neki izvršitelji uzdolskoga zločina slave kao ratni heroji, a mediji pod utjecajem dnevne politike iskrivljuju istinu o spomenutom gnusnom zločinu. Mjerodavne državne institucije i službe i dalje o tome šute ponašajući se tako da preglasavaju istinu i time nanose novu nepravdu puštajući da zločin ostane bez odgovarajuće kazne", stoji u pismu.
Iz te udruge zahtijevaju da se za ratni zločin protiv civilnog pučanstva na Uzdolu ponovno pokrene nepristran, nepolitičan i pravedan sudski postupak i to protiv generala Sefera Halilovića, tadašnjeg načelnika Glavnoga štaba Armije BiH, protiv Envera Buze, zapovjednika Samostalnog prozorskog bataljuna, koji je sa svojim vojnicima izvršio zločin, a kojeg je Rasim Delić, zapovjednik Stožera Vrhovne komande Oružanih snaga BiH nagradio činom majora.
Predstavnici te udruge također zahtijevaju da se nastavi obustavljeni sudski postupak, koji je pokrenut 1994. u Mostaru protiv osumnjičenih pripadnika Samostalnog prozorskog bataljuna i ostalih vojnika pripadnika drugih postrojbi Armije BiH koji su sudjelovali u zločinu na Uzdolu.
Pozivamo sve ljude dobre volje u ovoj zemlji, nevladine udruge, mjerodavne državne i federalne institucije i službe da se zauzmu za poštovanje i jednakopravan odnos prema svim civilnim žrtvama rata u BiH te da porade na tome da se cjelovito istraže, nepristrano procesuiraju i pravedno kazne svi ratni zločini, stoji u pismu.
Članovi Udruge "Uzdoljani za svoje poginule" smatraju da se BiH ne može osloboditi strahota prošlosti niti izgraditi svoju stabilnu i sretnu budućnost ako se nalogodavci i izvršitelji zlodjela odgovorno i pravedno ne sankcioniraju. (Fena)


Bosanski za početnike - knjiga druga?
18.ožujka 2008.
Piše: Matej Škarica
.Neka mi netko kaže kakve veze ima ovaj naš sivo-bijeli kamen, svijetla jutra, moćno južnjačko Sunce, šipak, zelena hirovita rijeka koje cijepa doline; mandarine, smokve, tamnozeleni čempresi, vino, poput vjetra bure - izravnost, (ponekad i.) nezgodnost domaćeg ljudskog duha, pojedinačni nemir koji tjera na stalne ostvaraje duha u materijalnom. - naime, kakve veze ima sa Bosnom i bosanskim, koje je takvo kakvo je, poštovano ali posve različito od Hercegovine i hercegovačkog - planinskog i primorskog, kamenitog, sredozemnog??
U hrvatskim i europskim medijskim izvješćima, prilozima, uradcima vrlo često, tj. sve više i bez prigovorno više, čujemo za naziv Bosna, bosanski, Bosanci?... i tako dalje i tako (ne)redom..., taj se običaj nastavlja. Skoro svakim danom, sve začuđenije pitam se, gdje je tu onaj drugi sastavni dio - Hercegovina? Kamo i zašto je iščeznuo isti u današnjem svijetu izoštrenih osobnih interesa, egoizma, površnih i brzih informacija, tehnološkog sv. Gugla (namjerno ne-navedoh ono " oo" ), procesora i piksela, integracija i globalizacija?
Odgovor je kratak i jasan: nema je! Izostavljena, izbačena; političkom odlukom, zbog lijenosti, izgovorne praktičnosti, namjerno ili zbog nekog drugog-petog jedva poznatog razloga.
I do kuda ide to neznanje, površnost, polu-idiotizam, nemarnost, glupost, zloba ili kako već hoćete; pokazuje i svakodnevna interakcija sa ljudima u javnosti, a koji nisu podrijetlom iz BiH. Ti sve brojniji pojedinci jednostavno se ne trude, neće da znaju, ili pak u svojoj osobnoj obijesti okrštavaju jednu međunarodno priznatu državu pod imenom Bosna i Hercegovina - ne ulazeći sada u to kakva je - nepravilno do te mjere da bode bubnjiće i izaziva neugodno čuđenje. Pa poslije svega samo izustiš - E svašta.
.I ''pljušti'' preko zvučnika, ekrana i zaslona ta famozna Bosna toliko na štetu Humske zemlje ili Hercegovine; na štetu kulturom i običajima svojevrsne, zasebne Rame te svih drugih starih povijesnih krajeva.da je polagano utapa u povijesno-kulturalni mulj za duga vremenska razdoblja. Novopečene televizije, tiskovni mediji, radio postaje, internet glasila, voditelji, urednici, institucije, stranački i politički dužnosnici, glumci, manekenke... svi se u tom ''nazivanju'' natječu preuzimajući jedni od drugih čudnovati običaj bosnizacije svega i svih. Iako je profesionalna obveza svih televizijskih postaja i tiskovina da određenu državu tituliziraju onako kako je službeno priznata u Ujedinjenim Narodima. To bi trebala biti neka neupitna kulturna te stručna osnova.
Na kraju, istom takvom jezično-političkom lošom navikom ili običajem moguće je preimenovati Škotsku - Britanijom, Liku - Dalmatinskom, Zagorje - nekom mađarskom pokrajinom, Ruhr - Saarom, Aragoniju - Katalonijom, Bavarsku - Austrijom, Sasku - Pruskom, Quebec - Newfoundlandom, Palestinu - Izraelom itd.
- ''Šta to uopće ima veze?!''
(Ramska zajednica)   

Vladimir Kuraja - Linđo koreografijar
5. ožujka 2008.
U subotu 01.ožujka 2008. godine u Vinkovcima  je održan  6.Festival  folklorne koreografije na kojem su sudjelovali mnogi  poznati koreografi iz Hrvatske.
Član Ramske zajednice Vladimir Kuraja  je na  ovom  prestižnom festivalu osvojio treće mjesto sa koreografijom: Lindžo, hercegovačka poskočica. Glazbu  za koreografiju je  pripremio Marijan Makar, a  ZFA dr. Ivana Ivančana Zagreb je istu izveo.
Osvojeno treće mjesto je na neki način i uspjeh Ramske zajednice pošto je gosp. Kuraja njen aktivni član, inicijator i scenarist mnogih kulturnih događanja pri zajednici, a usput pominjemo izuzetno dobru suradnju  sa ZFA dr. Ivana Ivančana.  

29. siječnja 2008.
Zagrebačko predstavljanje knjige "U sjeni križa"
Piše: Matej Škarica
Foto: Matej Škarica
U Zagrebu je u srijedu, 23. siječnja u prostorijama Nadbiskupijskog pastoralnog instituta predstavljena knjiga pod nazivom "U sjeni križa". Točnije, riječ je o spomenici koja se u poptpunosti bavi ramskim selom odnosno župom sv. Ivana Krstitelja Uzdol, a koja je za vrijeme posljednjeg rata imala velike civilne gubitke. Spomenica je djelo skupine autora, sadrži preko 900 bogato opremljenih stranica unutar tvrdog uveza te je podijeljena u tri velike tematske cjeline. Popratne fotografije te pojedinačna pojašnjenja prisutna su pored svakog značajnog pojma, te su iziskivala poseban trud za sastavljače knjige - istaknuto je na predstavljanju. Predgovor djelu koje je informativno-dokumentarističke ali I duhovno-povijesne naravi napisao je pomoćni biskup vrhbosanski Pero Sudar.

O knjizi je uvodno govorio profesor na Teološkom fakultetu u Sarajevu - Ivica Mršo, mostarsko-duvanjski biskup Ratko Perić te na kraju i uzdolski župnik don Miljenko Džalto.
Biskup Perić nadahnuto je nastupio pred punom dvoranom istaknuvši kako je ova knjiga golemo djelo koje u sebi sadrži vrlo hrabar pokušaj da obuhvati sve vezano za korijene navedenog mjesta; njegovu prošlost i sadašnjost za bolju budućnost novih hrvatskih naraštaja. Perić se osvrnuo i na dosadašnju političku problematiku proisteklu ponajviše iz neriješenog pitanja zločina nad Hrvatima iz rujna 1993. godine, kada su postrojbe Armije BiH u selu na prepad ubile 29 nenoružanih civila; uglavnom žena, djece i staraca te 12 zarobljenih vojnika HVO-a.

Uzdolski župnik don Miljenko Džalto pozdravio je okupljeno mnoštvo i srdačno zahvalio svima koji su omogućili izlaženje ove opsežne spomenice povodom 150 godina župe. Donatori su bili kako pojedinci iz BiH tako i državne institucije tj. ministarstva iz Republike Hrvatske.
Ovaj događaj svojom nazočnošću uveličao je i zagrebački kardinal Josip Bozanić, a glazbenu pratnju činio je domaći crkveni zbor župe Stenjevec. Na predstavljanju su bili prisutni i mnogi Ramljani naseljeni u Zagrebu, a knjiga se tu večer mogla nabaviti po promotivnoj cijeni od 400 kuna.

 

Diplomski koncert - violina
Siječnja 2008.

Osamnaestog siječnja 2008. godine uz nazočnost i do tristotinjak gostiju u Hrvatskom Glazbenom zavodu - Gundulićeva 6 Zagreb, naš Ramljak po ocu  i ujedno član Ramske zajednice, Ivan Zečević je imao diplomski koncert na violini.
Nazočni su bili oduševljeni izvedbom, te ga nagradili zasluženim pljeskom.
Ivan (Stipe-Zvjezdana) Zečević rođen je u Zagrebu 1984. godine. Počinje svirati violinu sa 8 godina u Glazbenoj školi Pavla Markovca. 
Nakom završetka srednje glazbene škole, te jezične gimnazije, upisuje Muzičku Akademiju u Zagrebu. Pohađao je brojne seminare kod istaknutih pedagoga kao što su:Asja  Koucher, Leonid Sorokov, Stnley Dodis..
Kao solist ostvario je zapažene nastupe u Hrvatskoj, Austriji i Njemačkoj. Dobitnik je II. I III. nagrade na državnim natjecanjima mladih umjetnika.
Kao član orkestra ili komornih ansambala sudjelovao je u brojnim projektima u Austriji, Njemačkoj i Mađarskoj.
Neka  sreća i uspjesi prete njegov glazbeni put.
Ramska zajednica Zagreb


--------------------------------------------------------------------------------


Ramska zajednica u ulozi donatora
Siječnja 2008.
U povodu  proteklih  blagdana Ramska zajednica  Zagreb je uz pomoć svojih donatora novčanim prilogom darovala dvadeset siromašnih (ugroženih) obitelji  iz Rame i dvadesetoro djece (djeca sa posebnim potrebama) iz Udruge "Djeca nade" iz Rame.
Popis ugroženih obitelji Ramskoj zajednici je dostavljen od Centra za socijalni rad Prozor- Rama pod br. 03/1-37-1125/07, a popis djece sa posebnim potrebama dostavljen je od Udruge "Djeca  nade" Prozor- Rama.
Na adrese osoba sa ova dva popisa poštanskom uputnicom u pošti 8844o Prozor BiH 17.12.2007. god. uplaćen je iznos od po 250,00 (dvjesta pedeset) konvertabilnih maraka.
Zahvaljujemo svim donatorima koji su podržali ovu akciju.
Ramska zajednica Zagreb

gospodarski_forum_rama-zg.jpg

Ramska Zajednica


ul. Grada Vukovara 235, Zagreb 10 000 Hrvatska

E-mail: Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

E-mail:   Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Telefon: +385-1/2422-870

Fax: +385-1/2422-856

http://www.ramska-zajednica.hr