Menu
RSS
http://ramska-zajednica.hr/modules/mod_image_show_gk4/cache/crima12gk-is-87.jpglink
http://ramska-zajednica.hr/modules/mod_image_show_gk4/cache/slide02gk-is-87.jpglink
http://ramska-zajednica.hr/modules/mod_image_show_gk4/cache/slide13gk-is-87.jpglink
http://ramska-zajednica.hr/modules/mod_image_show_gk4/cache/slide_07gk-is-87.jpglink
http://ramska-zajednica.hr/modules/mod_image_show_gk4/cache/slide04gk-is-87.jpglink
http://ramska-zajednica.hr/modules/mod_image_show_gk4/cache/slide_08gk-is-87.jpglink
http://ramska-zajednica.hr/modules/mod_image_show_gk4/cache/slide21gk-is-87.jpglink
http://ramska-zajednica.hr/modules/mod_image_show_gk4/cache/prozor-crkva-2gk-is-87.jpglink
http://ramska-zajednica.hr/modules/mod_image_show_gk4/cache/stories.slideshow.Ramska-vecer-natpisgk-is-87.jpglink
http://ramska-zajednica.hr/modules/mod_image_show_gk4/cache/Ramski-krajolik-lastavice-1gk-is-87.jpglink
«
»
A+ A A-

Neistraženi Uzdol

Zbornik radova koji su predstavljeni na znanstvenom skupu pod nazivom "Rama nekoć i danas“ odličan je izvor brojnih informacija i činjenica koje do sada široj javnosti nisu bile poznate, a sada su na jednom mjestu, obrađene sa stručne i znanstvene strane. Jedan od predstavljenih radova je i onaj mr. sc. Željka Marića čija tema je Uzdol i koji donosi mnoge nepoznate činjenice o Uzdolu i onome što uzdolski kraj krije u sebi. U nastavku donosimo prvi dio rada mr. Marića.

Šire područje Uzdola, jugoistočno od Prozora, neopravdano je zapostavljeno u pisanim elaboratima civilnoga i crkvenoga karaktera, a nudi golemo i raznovrsno bogatstvo pisanih i materijalnih spomenika važnih za cjelokupnu baštinu ramskoga kraja. Začuđuje činjenica da i suvremeni pisci o Rami i njezinoj baštini gotovo i ne spominju ono što u sebi stoljećima skriva istočno područje ramske općine.

Ljepota uzdolskoga kulturno-povijesnog naslijeđa zrcali se u njegovoj različitosti svjedočanstava i njihovu vremenskom nastanku. Ne prateći vremenski slijed i tematski red, autor iznosi povijesne tragove, bilo pisane bilo materijalne, one sekularnoga kao i sakralnoga karaktera, koji su široj javnosti nepoznati ili su samo fragmentarno predstavljeni. Malo je krajeva u Rami što obiluju tako važnim povijesnim tragovima života te raznovrsnim blagodatima prirode kao što je područje uzdolske župe koje je neopravdano zanemareno, a nudi golem potencijal za rekreacijski i religiozni turizam. Nadati se da će ovaj rad pomoći temeljitijem upoznavanju i uočavanju velikoga bogatstva ramskoga kulturnog mozaika koji tek u svojoj cjelovitosti postiže puninu ljepote.

Cjelovitost ramskoga kulturnog mozaika

Ramski kulturno-povijesni mozaik vrlo je raznolikih boja. Sastavljen je od mnoštva kamenčića različitih oblika i veličina. Zbog toga je iznimno privlačan. Ovim se prikazom nastoji predstaviti samo jedan mali, često neopravdano zaboravljeni i zapostavljeni kamenčić toga mozaika bez kojega bi ramska baština bila nepotpuna i znatno osiromašena. Riječ je o povijesti i kulturi uzdolskoga kraja. Zasigurno, cilj nije uveličavati jedan dio na štetu cjeline. Naprotiv, želja je izbjeći zamku u koju se nerijetko upada kada se piše i govori o Rami: pri predstavljanju njezine baštine i ljepota pojedini se dijelovi toga kulturnoga korpusa ignoriraju ili ih se smatra nevažnima, dok se drugi neutemeljeno uveličavaju.U nastavku će biti predstavljeni najvažniji kulturno-povijesni pisani i materijalni dokumenti koji su dosad samo djelomično poznati ili su posve nepoznati ne samo široj javnosti nego i ramskomu pučanstvu. Bit će govora i o mnogovrsnim prirodnim blagodatima uzdolskoga kraja. Zbog posebnosti predmeta istraživanja, u kojemu je teško slijediti i vremenski slijed i sadržajni kontinuitet, upozoriti je na tematski i vremenski diskontinuitet.


Crtice iz uzdolske povijesti

Kao naseobina Uzdol postaje šire poznat utemeljenjem samostalne kapelanije ljeti 1856. godine. Danas se toponim Uzdol rabi za čitavo područje istoimene župe. Prvi dosad utvrđeni crkveni spomen o ovome mjestu potječe iz godine 1741. kada je apostolski vikar, biskup fra Pavao Dragičević vizitirao župu Rama. Iako je Rama tijekom povijesti bila ugrožena izvana, danas je sveprisutna ugroženost iznutra, tj. od samih stanovnika Rame. Poslije rata o ovome je kraju napisano mnogo knjiga, članaka, reportaža, napravljeno je mnoštvo dokumentarnih emisija i filmova čiji su autori ramski intelektualci. U većini njih Rama se kao specifični geo-kulturni prostor sakati. Po njima granice Rame ne idu dalje od Milankova Briga, a u najboljem slučaju njezina je granica Gavranovica. Što je s područjem i kulturnom baštinom Uzdola i Gračaca, jesu li oni dio Rame i njezina naslijeđa?!

fra Marijan Bogdanović zapisao je detalje o svome pohodu katolicima na Uzdolu gdje je 21. srpnja 1768. slavio misu i podijelio krizmu.3 Treba reći da uzdolska povijest ne počinje sa spomenutim godinama, nego je kudikamo starija i vrlo sadržajna. Povijesni tragovi i svjedočanstva o životu na spomenutome području mnogostruki su i vrlo važni za povijest Rame i njezinu baštinu.

Brdo Gradac – ramska "Troja“

Na području uzdolske župe jest zaravan Gradac koji se nalazi sjeverno od Krančkoga polja. Gradac je i gradina i utvrda smještena na vrhu istoimenoga manjega, ali ipak dominantnoga brda. Sastoji se od jedne više (oko 80 x 30 m) i druge niže (200 x 60 m) zaravni. Ovaj su lokalitet djelomično, više informativno negoli sustavno, istraživali arheolozi Šefik Bešlagić, Borivoje Čović i Nada Miletić.4 Prema tim istraživanjima Gradac je bio prahistorijska fortifikacija (utvrda) iz kasnoga brončanog i željeznoga doba koja je za vrijeme rimske vladavine ponovno utvrđena. Tijekom ratnih sukoba (1992.–1993.) Gradac je bio uporište, važna obrambena utvrda HVO-a. Zbog žestine sukoba te inferiornijega položaja hrvatski su branitelji bili primorani dobro se utvrditi pa su iskopali kanale i zemunice na jugoistočnim dijelovima Gradca. Kopajući su otkrili ne samo debele zidove ispod površine zemlje nego i lukove te obojene zidove dosad nepoznate građevine.

Profesor dr. Veljko Paškvalin pohodio je Gradac 1997. godine i promjerio lokalitet te opisao pronađene predmete i novac. Nažalost, zbog zdravstvenih problema opis pronađenih predmeta nije službeno objavio. Sama je građevina položajem više orijentirana istok – zapad. Sačuvani i vidljivi ostatci arhitekture mogli bi se vezati za kasnu antiku. Zid objekta vidljiv je 8 m, promjera 60 cm. Dva vidljiva stupa upućuju na arkadu. Postoji i ostatak sačuvanoga obojenog zida. No, ne nazire se cjelina. Pronađeno je i jedanaest vrlo zanimljivih predmeta, keramike, keramičkih posuda i novca.5 Njih je pronašao Stjepan Tadić; ne zna se je li sve predao. Osobito su zanimljiva dva novčića. Prvi je srebrn

iz doba rimske republike: avers – Antonius III. VIRRPC, revers – vojni simbol zastava (vexilla) s oznakom LEG. II. 31–32. godina poslije Krista. Drugi je novčić također srebrn, iz grada Apolonija u Albaniji; na aversu se vidi konj s natpisom spomenutoga grada, revers prikazuje sud, a potječe iz razdoblja između 3. i 1. st. prije Krista. Prije ovih slučajnih otkrića arheolog Gojko Kraljević dao je opis dvaju prije pronađenih novčića na lokalitetu koje imenuje Ljubunci 1 i Ljubunci 2.

Nažalost, nije poznato je li riječ o lokaciji Gradac ili Vrdol. Pronađena je i drahma što potječe iz 229.–100. godine prije Krista i dva rimska republikanska denara iz 2. stoljeća prije Krista. Sva dosadašnja i vrlo površna istraživanja Gradac su promatrala kao izdvojen lokalitet. Blizina stećaka na Krančkome polju, aleja stećaka na Vrdolu kod zavjetne kapelice te nešto niže kod groblja u Rici, kao i blizina temelja srednjovjekovne crkvice na Vrdolu upućuje na zaključak kako spomenuto područje treba smatrati povezanim i jedinstvenim kompleksom čije se odrednice dodiruju i nadopunjuju i koji treba sustavnije istražiti i zaštititi. Pronađeni novac dešifrirao je prof. dr. Veljko Paškvalin u uzdolskome župnom uredu rujna 1997. godine.

Urešena kamena ploča u naselju Vukoje u Donjoj Vasti Donja Vast jedno je od najraštrkanijih sela, a smješteno je na jugoistoku župe Uzdol. O životu u ovome naselju uglavnom svjedoče gromile: Mala, Velika i Seljanska gradina s mnoštvom keramičkih predmeta te lokacije stećaka u Čelicama i Rici. Postoji jedan zanimljiv, na ramskome području vrlo rijedak materijalni spomenik koji, iako daje neke važne podatke, ipak potiče na mnoštvo pitanja. Na štali Nike Vukoje nalazi se urešena kamena ploča.

To joj nije izvorno i prvotno mjesto jer se prije nalazila ugrađena u obiteljsku kuću koja je smještena jugoistočno od današnjih Vukoja. U kamenu ploču uklesana je vaza s pet strukova istovrsnoga cvijeća umetnutoga u vazu. Na vrhu je isklesan cvijet sa šest latica gotovo identičnih dimenzija. Cvijet je najsličniji maku. Iznad vaze, kao neki okvir, isklesan je i s jedne i s druge strane ili bor ili imitacija paprati, a oblikom može podsjećati i na podlebricu kojoj je stanište Volujak.

Zanimljivo je da je ovaj ornament s gornje strane spojen stiliziranim uvojcima. Najzanimljiviji dio uklesan je u središnji dio vaze ili njezin „trbuh“, a to su brojevi 1187. Oblik uklesanih brojeva prilično je nesavršen u usporedbi s ostalim uklesanim elementima na ploči. Na što se odnose uklesane brojke 1187 sa središnjega dijela vaze, simboliziraju li godinu ili nešto drugo, nejasno je. Gledajući cjelokupno ploču, iznenađujuće je i gotovo metrički savršeno pozicioniranje uklesanoga lika na ne baš osobito obradivome materijalu kao što je tvrda kamena ploča. Udaljenost od gornjih i donjih, prednjih i stražnjih rubova iste je mjerne dužine. Ploču s uklesanim elementima i uresom nužno je dodatno analizirati kako bi se razriješile nejasnoće. S obzirom na materijal i oblik, kamena urešena ploča u naselju Donja Vast specifično je umjetničko postignuće i rijedak spomenik na širemu području Rame.

mr.sc. Željko Marić / rama-prozor.info

 

Komentari   

 
0 #1 Petar 2013-04-21 11:56
Ovo je jako zanimljivo i znam za dosta tih legendi i nebi bilo u redu da sve na pricama ostane ...
Citat
 

Dodaj komentar


Sigurnosni kod
Osvježi

petar-lovric-01_m.jpg

Tko je online?

Imamo 21 gostiju i nema članova online

Ramska Zajednica


ul. Grada Vukovara 235, Zagreb 10 000 Hrvatska

E-mail: Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

E-mail:   Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Telefon: +385-1/2422-870

Fax: +385-1/2422-856

http://www.ramska-zajednica.hr