Menu
RSS
http://ramska-zajednica.hr/modules/mod_image_show_gk4/cache/crima12gk-is-87.jpglink
http://ramska-zajednica.hr/modules/mod_image_show_gk4/cache/slide02gk-is-87.jpglink
http://ramska-zajednica.hr/modules/mod_image_show_gk4/cache/slide13gk-is-87.jpglink
http://ramska-zajednica.hr/modules/mod_image_show_gk4/cache/slide_07gk-is-87.jpglink
http://ramska-zajednica.hr/modules/mod_image_show_gk4/cache/slide04gk-is-87.jpglink
http://ramska-zajednica.hr/modules/mod_image_show_gk4/cache/slide_08gk-is-87.jpglink
http://ramska-zajednica.hr/modules/mod_image_show_gk4/cache/slide21gk-is-87.jpglink
http://ramska-zajednica.hr/modules/mod_image_show_gk4/cache/prozor-crkva-2gk-is-87.jpglink
http://ramska-zajednica.hr/modules/mod_image_show_gk4/cache/stories.slideshow.Ramska-vecer-natpisgk-is-87.jpglink
http://ramska-zajednica.hr/modules/mod_image_show_gk4/cache/Ramski-krajolik-lastavice-1gk-is-87.jpglink
«
»
A+ A A-

Sovići, Doljani i Risovac

58. S o v i ć i
U naselju je 120 kuća, od kojih 72 muslimanske (sa 75 domaćinstava) i 48 katoličkih (sa 53 domaćinstva).
K a t o l i c i - Mijići (6 k.) su starinci. - Groznice (10 k. sa 13 dom.) su starinci. Ranije su se zvali Dugonjići. Preživjeli su kugu. Kao ni Mijići ni oni nisu bili kmeti. Groznice su i Rogići (5 k.). - Ripići (3 k.) su starinci. Uz kugu od njih bilo ostalo petero djece i ujak ih Biloš razmjestio kod prijatelja da ih podignu. Ripića ima iseljenih u Heldovima, Grevićima i u Tošćanici. - Kolaci (4 k.) su starinci. Njihov predak, kad se gradila džamija u Sovićima, navlačio bi na sebe noću volovsku kožu, i obarao ono što bi se preko dana ugradilo na džamiji. - Pole (4 k.), Cvitanovići (3 k. sa 5 dom.) i Blaževići (1 k.) su starinci. - Džalte (2 k.) se smatraju starincima, a drugi kažu da su oni od nahočeta Ciganina i stoga da su im kuće po strani. - Rozići (3 k.), djed im je došao oko 1820. iz sela Sretinica u Hercegovini. - Milosi (2 k.), otac im je došao iz Lisičića u Neretvi na ženovinu u Rogiće, prije 1878. - Raič (1 k.) je došao s Duga, oko 1900. - Ćavari (2 k.), opširnije u opisu Doljana. - Budimiri (2 k.) su rodom iz Lorelana u Duvnu.
M u s l i m a n i - Tašići ili Živkovići (6 k.) su najstariji rod u Sovićima. Nisu bili spahije. Od njih je Guta (1 k.). - Helbeti (3 k.) su starinci. Bili su nekada vrlo bogati. - Šehići (3 k. sa 4 dom.) su starinci. Po ženskoj strani su starinom od katolika Cvitanovića. - Kukići (5 k.) su starinci. - Fale (4 k.) i Lulići (3 k.) u Falićima su jedan rod. Imaju jednu kuću staru 200 godina. Toliko su se razgranali da se uzimaju među sobom. Smatarju se starincima. - Galešići (1 k.) su starinci. - Radoši (4 k.) su starinci (ne znaju porijeklo). - Kladušci (4 k.) i Čilići (2 k.) su jedan rod. Djed Kladušaka bio kao poljar veoma dobar i jak, pa ga bezi prozvali Kladušakom. Inače su Kladušci bili nekada jaki i bogati i jednom su ugostili 70 "obitelji" fratara a da u selu nisu ni kašike zatražili. Inače su Čilići od katolika Ripića (jedan prešao na islam) i starinci su. - Poravljevići (Poljarevići) (2 k.). Zovu ih i Lučanima, jer su nekada bili na Lukama (Trišćani). Starinom su iz Ugarske. - Glumac (1 k.) je starinom s Udbine. - Škampe (2 k. sa 4 dom.). - Murseli (2 k.) su starinom iz Hercegovine. U selu Vranjevićima kod Mostara ima Lulića koji su tu odavno. - Skenderi (6 k.) su starinom Balići s Gornjih Višnjana. Skenderima su prozvani po pretku Skenderu. - Begići (5 k.) su starinom iz Travnika, odakle su došli davno (pradjed). Bili su spahije i imali timar u Sovićima, pa su stoga i prešli ovdje. Baba im je bila od Čorbadžića s Duga, pa su stoga do okupacije zvani i Dugalićima. - Brajkovići (1 k.), Kovači (5 k.) i Ovnović (1 k.) su jedan rod i starinom su iz Travnika, odakle im je pradjed došao, prije više od 100 godina. Bio je kovač. Brat mu se vratio u Travnik. - Grcići (4 k.) su od Grcića u Prozoru. Došao im je djed oko 1865. - Ćatić (1 k.). Otac mu je došao uz okupaciju od 1878. iz Prozora. - Arfađani (2 k.), ima ih i u Jablanici. Starinom su iz Oplećana u Duvnu. Došli su 1878. (na ženinstvo).
Naselje je u izvornom kraju Doljanke, a među visokim planinama. Sela su većinom po kosama na desnoj strani Doljanke i u samoj dolini rečice. Glavna su sela: Gornja i Srednja Mahala, Kula, Donja Mahala i Dolac. Kroz do Krstac iznad G. Mahale vodi od strane put preko Sovića na Šćit.

U blizini samih kuća je malo izvora: Perivoj (u G. Mahali, u selu Falićima, a tako se zove onada potok i zemljište od njega; do Perivoja su Dvorišće i Vrtlja), Krajsevo i Bara u G. Mahali, Kolakovo Brdo u Sr. Mahali i Cvitanj u Docu. Iznad sela su vrela: Otočac, Ufrovelice, Uzvodalje, Korita, Martinovac. Potoci koji nastaju od tih i drugih vrela i od kojih postaje Doljanka: Potok, Krstac, Liskovnik, Bili Potoci, Vodice, Cvitanj, Zec, Jasenice Ljuto. Zapadno od sela su brda: Brdo, Velika Stina i otsjek Duga Gruda, na sjeveru je Površak (1443 m).njive su po stranama oko sela: Modričice, Strane, Zec, Gora, Bukva, Krivače, Kamen, Rbljine, Topovina, Vrtla, Sidika, Lipica, Pogranica, Kamen, Hrbine, Vitica, Rudina, Ivan - Dolac, Klance, Posić, Juto (Ljuto), Danac, Čaronja, Loznik, Konatvača, Trn, Štrceljevac (kosa), Mačkova Jama (kosa). Čairi su oko sela po Seocima, a "planina" su Dragajice i Borovnik. Na Borovniku su dvije staje Ćavara i jedna Junuzovića iz Doljana. Čairi u Bačini zove se : Trn, Bučica, Ozimer, Prasica i Durmiševac.

Naselje je veoma razbijeno, pa su i spomenuta glavna sela izdijeljena rivinama i kosama na manje dijelove. To su onda porodične grupe kuća kakvih u G. Mahali ima osam. Takva "sela"zovu se onda po rodovima: Žarkovići, Brajkovići itd.u kuli su kuće u nizu pored puta. Na Borovniku su staje, a već su dvojica stalno naseljeni (Mijići i Ćavar). Muslimanska sadašnja groblja su kod džamije u G. Mahali, kod Kule, pod Rudinom i na Vrtlima pod D. Mahalom. Katolici imaju samo jedno groblje, i to na Ranici.

Jedno mjesto u G. Mahali zovu Grad , a do njega je Zagrad. Priča se da su na kosi Kamenu stajali "Grci" i i tamo se izoravaju rbine od ponaca. Osima rbina od suđa, Mustajbeg Velić našao je jednomprilikom na Kamenu dvije stupe i dosta ugljena. Po Borovniku ima malih gromila. Stećaka ("mašata") ima na više mjesta. Na Glavnicama u G. Mahali je jedan stećak na sleme. Zatim su tri stara groba u jednom pravcu: Ledine (dva stećka na sleme i dva ravna), Orič - Greb (jedan ravan stećak) na jednoj humci (gromili?) i sasvim kod rijeke, na mjestu Ranici, između potoka Litovnika i Gore, pet ravnih stećaka, a bilo ih je oko dvadeset, pa su popadali u rijeku. Izgleda da su svi stećci na gromilama. Priča se kako je neki Ripić imao u Dalmaciju, pa ga tamo pitali za Orič - Greb. Zatim, nad muslimanskim grobljem kod Kule ima 18 ravnih stećaka, kod Mijića kuće a na samoj obali Doljanke (Sr. Mahala) šest ravnih, malo bolje tesanih, stećaka na podlozi od sedre. Na Gunjači ispod sela Doca ima 17 ravnih stećaka jedan osamljen stećak je na Rijama ispod Vodica. Priča se da je na brdu Kamenu iznad sela Brajkovića bila crkva. Katolici vele da je na vrhu Kamena bio grad, a da je crdva bila na Rudinama iznad radoševih kuća, desno od rijeke.

Mnogo se priča o kugi, koja je ostavila mnogu "pustolovinu". Na Ledinama je staro muslimansko groblje iz doba prije kuge (ima samo još jedan oboren bašluk), a drugo takvo groblje je u potoku kod Lučina. Jedan dio katoličkog groblja čini staro kućžno groblje. Na groblju na Ledinama bio je grob Šabanbaše Živkovića, koji je pobio neke hajduke u Tovarnici. Na njegovu grogu bio je bašluk s natpisom i nadžakom, ali je već uništen. U dolu Krscu ima stare kalidrme za koju vele da ju je pravio taj Šabanbaša. On je pravio i džamiju koja je bila pod pločom do 1905, kada je prepravljena.

Priča se da je na Igrišću na Krstacu , u doba Mijata Tomića, bivao dernek na Veliku Gospojinu, a kos Velikog Ostočca Mehana. Za Šabanbašuse priča da je pobio neke hajdukena Tovarnici. Od Kukića uz kugu su pomrli otac sa sedam sinova koji su bježali, a osim koji je ostao u selu, preživio je. God. 1661 postao je gvardijanom ramskog samostana fra Andrija Sovićanin. U seobi iz Rame 1687 ili 1688 uzeli su učešća i neki fra Brno Sovićanina i fra Šimun Cvitković.

Izumrli su, pije nekoliko desetljeća, muslimani Duranovići i Muješići i katolici Bere. Kupa u selu bila je svojina Bikinovića - Grcića iz Prozora.

 

59. D o lj a n i
U Doljanima ima svega 105 kuća, od kojih 76 katoličkih (sa 83 dom.) i 29 muslimanskih (sa 35 dom.).
K a t o l i c i - Čolići (3 k.) su starinci. - Glavani (2 k.) su starinci. - Stipanovići (11 k. sa 14 dom.), Matići (2 k. sa 4 dom.), i Bradarići (5 k. sa 6 dom.) su porijeklom od dva sina koje je rodio predak Stipan s nekom udovicom iz Rame. Udovica mu dovela sina od prvog muža, koji se zvao Gabrić, i od njega su Jozipovići (4 k. sa 5 dom.), Stipći (3 k.) i Jurići (6 k.). Od Matića dvije su obitelji u Srijemu. Za Stipanoviće se kaže da su iz Jablanice izbjegli od Turaka na Pomen, a poslije u Doljane, u doba četovanja Mijata Tomića, i od njih postao Orlovac. - Tutiši (4 k.) su starinom ispod Vrbe u Duvnu ili starinci. - Ćavar (1 k.), došao im je djed ili pradjed iz sela Vučića u Hercegovini. Istog su roda i Ćavari u Sovićima i na Lugu. - Lucević (1 k.), došao im je djed iz sela Bistrice u Skoplju. Bio je majstor iz Sovića, oko 1865. - Grbenić ili Mijalj (1 k.), došao mu otac iz Rakitna, oko 1865. - Ćorići (3 k.) su pobjegli sa Graca (Široki Brijeg), oko 1865, zbog age, na kog je bila napala njihova krmača. Rod su im Ćorići na Proslapskoj Planini. - Milićevići (2 k.) su došli iz Rakitna, prije 1878. - Žarić (1 k.) je došao od Stoca prije 1878. - Jurić (1 k.) otac mu je došao oko 1905. iz Ljubunaca, gdje ih još ima, na kupljenu zemlju. - Šitumi (2 k.) su došli iz Rakitna, prije 1878. Imaju roda u Rakitnu i u Grevićima. - Lebići (3 k.) su također došli iz Rakitna. - Klepice (7 k.) su došli iz Rame. Inače su Ramljaci iz Ripaca, a došli su prije 1878. sa Luga. Bili su kovači. Jedan su rod sa Ramljacima u Prozoru. - Zelenike (2 k.) su s Graca u Hercegovini. Jedna obitelj je došla prije a druga poslije 1898., a rodom je iz Rakitna, gdje još ima roda. - Rotim (1 k.) je došao sa Graca u Hercegovini u najam, prije 1878. i ostao. Braća su mu na Šarovini. - Solde (2 k.) su došli u Kosne Luke iz Širokog Brijega 1918. - Nikolić ( 1 k.) je došao s Orašca 1923. On je od Nikolića-Prca pod Onišem. - Pavić (1 k.), penzionirani lugar, rodom iz Rašeljaka (Buško Blato, Duvno), a daljom starinom iz Dalmacije, naselio se 1923. - Marijanovići (3 k.) su bili čivčije. Porijeklo neispitano. Neki kažu da su starinci. - Marić (1 k.) je došao iz sela Lica (Mostar), 1927. Po djedu Miši zove se i Mišailović. Po selu se priča da su Haletilići porijeklom od Mijata Tomića: neka djevojka podigla s njim vanbračno dijete. Ili da su porijeklom od nekog nahočeta od Tomića.
M u s l i m a n i - Tasovci (1 k.) i Kubići (2 k. sa 3 dom.) smatraju se starincima. Tasovci su bili baše pa se stoga i zovu Bašićima, a po njima i selo Bašići. - Junuzovići (3 k.) i Zahirovići (2 k.), prozvani po braći Junuzu i Zahiru. U Doljanima su od prije petog do šestog koljena i smatraju se starincima. - Zukići (6 k. sa 7 dom.), bila su tri brata i preživjela kugu. Jedan ode u Soviće i od njega su tamo Škampe, od drugog su Zukići, a ne zna se što je bilo s trećim. - Hasidići (4 k. sa 6 dom.) su bili begovski rod i starinom su možda Kalabići iz Crne Gore, možda iz Podgorice, odakle im je došao neki dalji pradjed. Imali su timar u Cetini. - Sihirlići (1 k. sa 2 dom.) su došli iz Slatine, ali su starinom iz Mostara a imali su kuću u Travniku. U selu ih obično zovu Spahićima, po starjeniku Spahi. - Šafre (1 k. sa 2 dom.), došli su im djedovi iz Rotimlje kod Mostara. Ima ih i u Vranjevićima kod Mostara. - Rizvići (1 k.) su starinom od katoličkih Dumančića u Rakitnu, odakle su davno došli. Došao im je pradjed kao katolik u najam kod Tasovca. Tu prešao na islam, dobio ima Rizvan i poslije, uz dva Tasovčeva sina, dobio treći dio od imanja. Do oko 1880 njegovi su se potomci zvali još Dumančići, a otada samo Rizvići. - Milanovići (3 k.) su starinom iz Skoplja, odakle je došao otac Osman prije okupacije. - Sefer (1 k.), dovela ga mati s Ravnice, preudavši su u ovo selo, poslije 1878. Pod istim krovom je i Husrep (1 k.), doseljen 1929. sa Slatine. - Grcić (1 k.) je došao 1919. iz Sovića, gdje još ima Grcića, a inače je od prozorskih Grcića. - Radoš (1 k.) je došao 1928. u Zukiće iz Sovića. - Lulić (1 k.) je došao iz Sovića u Bašiće 1928.

Naselje je prostrano i zahvaća glavnom dio srednji sliv Doljanke, a većina njegovih sela je po okviru nešto proširenog i uravnjenog dijela Riječne doline iznad i niže šuma Orlovačkog Potoka, lijeve pritoke Doljanke. Sela su većinom planinama, koje s točilima čine glavnu karakteristiku naselja. Kroz naselje prolazi put Duvo - Sovići - Doljani - Slatina (preko Tovarnice) - Sarajevo, nekada mnogo življi nego danas.

Selo Stupari je na terasiranoj planini (na dvije terase i strani između njih), lijevo od potoka Groznice. Dalje na zapadu su Bašići pod jednom malom grudom, pa na jednoj ogromnoj planini ispod grude Malog Zaglavlasela Zukići i Šapančevići. Bašiće od Zukića dijeli samo potok Sodo (Suhodo). Na lijevoj strani Doljanke na jednojrecentnoj terasi su Paćići sa džamijom. To je središnje selo u naselju. Selo Orlovac je u strmini iznad Bahine a desno od Orlovačkog Potoka. Kroz selo teče itački Potok. Lijevo od potoka Orlovača su Mustafići (sada samo 3kuće).

Nekada privremena stočarska naselja, staje, pretvaraju se u sela. To su Krkače, u istoimenoj vali među brdima Lišćima i Palama (koje veže za grude Glave) 9 Kraja, koje od Krkača dijeli kosa Velika Lazina, ali se potežu i na lijevu stranu Doljanke.

Ispod sela Stupara, dolina Doljanke se opet stešnjuje. Na 3-4 km niže nastaje malo proširenje Kosna Luka ili Kosne Luke, gdje je do 1918bila samo staja, a sada ima i staja (šest) i kuća (tri).

Po Doljanima su mnoga vrela i potoci: Tulevac, Sedrenjak, Vlake, Mustafići, Bašiko Vrelo, Orašnjak, Konjane, Potoci: Slavac i Groznica s desna a s lijeva poznik, Radajevac - Radaljevac, Žablak, Vitečki Potok, Orlovački Potok.

Na planini Marnici su vrela:Po(d) Snilom, Lokva na Jezerini, Mali Dolac, Jablanova Česma, Šipčić - Vrelo, te Bezimena vrela na Drinču, Golincima i dr.

Na desnoj strani Doljnake su njive: Brizovice, Konjani, Vukotinice, Krkače, Tmug, Luke, Lužine, Meja, Vrto, Potkuće, Rabojne, Mlake, Podvidoši, Cvitanovci, Grna, Zmijinice, Vlakanoga, Kosne Luke, Sirkovišće, Cipala, Kozača, Vinine, Cvrkuša, Vučaj, Katunišće, (u stuparima, njiva i oranica). S lijeve strane Doljanke: Plavi ili Pavlov Greb, Loznik, Radajevac, Kasapovača, Milaševac Bugojno, Žabljak, Spilice, Modrinje, Ključinac, Lučina, Samosela, Vitečki Potok, Poce, Šipovice, Orašje, Avdenice, Vrtla, Vlake, Pokravice, Selišće i u Kosnim Lukama: Bačvar, Poda, Popratine, Iline, Zionac, Torine.

Oko sela su strmi odsjeci ispod Baćine, Oklanice (jedna strana se zove Odre, jedan vis Grad), Rahulje i Marnice. Koliba ima i na Šibenu i na Za - Mirju ispod Oklanice. Staje su u Kosim Lukama, Krajima, Krkači, na Baćini i na Risovcu.

Doljanske "planine" su Marnica, Baćina i Risovac. Na Baćini, koja je na SZ-u od naselja, su šume i čairi: Otka, Dočaci; Rast, Pogone, Miletin Brig, Sinokos, Ključ, Odornice, Oglavak, Omanacc, Trešnja, Podgvožđe, Tulevac, Javorje, Zpotoge, Sinčine, Pomen, Bogna, Tusta Meja, Gadžin Dolac, Koprina Ravan, Divljanuša, Trh, Višala, Curevac. Po Marnici su raštrkani čairi: Šipčić-Livaka, Bašić-Livada, Šarančević-Livada, Štrop, Lebin Krč, Krčovi, Vitlenica, a šumski kompleksi se zovu: Meki Dolac, Jezerina, Kazin, Jablanova Česma, Međedije Vrelo, Golinci, Badovac i dr. Šuma je državna, a čairi privatni. Marnicom se koriste ("besleišu") i Sovići. Risovacje bio sav poljanska zemlja, ali je od njega postalo novo naselje, koje će stoga biti zasebo opisano.

U starim selima su kuće na okupu. U Orlovcu su zbijene, a odmah iznad sela su ljetnje staje. Zbijene su kuće i u Pačičima. Zukićima i Šarančevićima, a u Stuparima razrijeđene. U Krakačama i krajima su kuće veoma raštrkane na krčevini po stranama, kosama i dolovima, a tako i u Kosnim Lukama. Orlovac, Šarančevići, Krkača i Kose Luke su čisto katolička sela, ašići i Zukići muslimanska, a Paćići, stupari i Kraje mješovita.

Muslimanska groblja su: za selo Paćiće na Konopišću kraj sela, za Bašiće na Vlakonogi pod selom, a tu se kopaju i Zukiči i ahacidići. Katolička groblja su za stupare na Krčiću u selu, a za Orlovac na Pratilima u selu i na Šipovicama kod crkve
.
U selu Stuparima bile su stupe Hasidića, od kojih je poslijednja radila sve do Prvog Svjetskog rata, i po tim stupama, odnosno po Hasidićima - Stuparima prozvano je i selo. Selo Paćići se zove po nekom Paći (Paćo) koji je u njemu živio prije kuge. Tako isto, i mjesto Mustagići uz Paćiće prozvano je po rodu Mustafićima koji su izumrli. Njiva Bugojno se zove po tome što se s nje vidi Bugojno, tj. slaba zemlja, pa valja ići po žito u Bugojno.

Iznad Paćića a pod Husejinovom Grudom je strana, sva pod točilima. Tu se nalaze mnoge rbine od suđa. Iznad lugarski kuće je vis Grad. jedna gruda u blizini zove se Maleškin Grad. Rbine od crnih lonaca nalažene su u Krajima, na mjestu Vukotanicama, u dubini od 3 m. Kosa NJiverice između Kraja i Krkaća na kraju je predvojena jednim dočićem, a u sredini kao udubljenje, ali je vrlo vjerovatno da je tu bila prapovijesna gradina. To je blizu mosta Milaševca..

Na više mjesta ima stećaka. Na samoj granici između Doljana i Socića je Pavlio ili Plavi Greb, nekropola od pet ravnih stećaka, pomjerenih iz prvobitnog položaja. Na drugom kraju Doljana, nasuprot selu Stuparima, je na lijevoj strani Doljanke Vrcin Greb, na mjestu Orašnjaku. Tu je samo još jedan ravan a grubo tesan stećak uz lugarsku kuću. U Paćićima su tri stećka kod džamije. Bilo je ih i više pa su građene pojate. U Paćićima je i jedan komad od kamenog križa, a tu sam vidio i komad ornamentovna tesanog kamena s neke zgrade: nađen je na mjestu gdje je bila kuća Mustafića. U Paćićima se uopće često nalazi na komade tesane sedre. Na vrlo niskoj kosi Lopati, koja čini desnu obalu Doljanke, iznad katoličke crkve je oveća nekropola: ima jedan veliki stećak na sleme i više ravnih. Groblje je izduženo niz duž puta. Na jednom stećku, vrlo velikom, se sve četiri strane u reljefu po tri igrača koji igraju kolo uhvaćeni za ruke koje su podigli uvis. Jedan stećak je pao u rijeku. Stećci su inače polagani na ploče. Jedan stećak stavljen je na grob fra Pavla Kovača (+ 1893) i u njega usađen križ. Dva ravna stećka su u Stuparima ispod kuće Jurića.

Priča se da je na mjsstu Crkvicama (na Risovcu) bila crkva i da je bila crkva i u Sovićima na Rudini. Mjesto kraj mlina Naletilića na Orašnjaku zove se Kale.

U krajima je prije nekoliko godina Martin Jozipović našao više komada starinsko zlatnog novca, ali su svi komadi otišli u trgovačke ruke.

U selu Paćićima je džamija, vrlo stara. Nema natpisa. Priča se da je je napravio neki Hadži Hezgoda. Uz džamiju je jedan starinski muslimanski grob, ali se ne zna čiji. Kod džamije je nekada bio begovski han s hambarom. Našlo se je da je kamenje u temelju bilo spajano olobom. Džamija je imala vakuf (dućane i hanove) u sel, dok ga nisu oduzeli begovi, a Doljani su bili svojina kupreškihbegova Alajbegovića. Oko džamije je jedno starinsko muslimansko groblje, drugo malo dalje od džamije, treće pod selom Stuparima, četvrto po ledinama Ravnama na desnoj strani Doljanke. Zatim, na Šipovicama oko srednjovjekovne nekropole na Lopati i sadašnjeg katoličkog groblja su stari muslimanski grobovi (ima u jedan veliki bašluk). Na Pocima kod Orlovca bilo je staro muslimansko groblje. Stoji samo još jedan bašluk, a ostali su se srušili u potok.

Mnogo se priča o sdradanju od kuge. Uspomene na neke rodove koji su tada izumrli očuvane su u imenima sela (Paćići, Mustafići). Na putu iz Paćića u Orašnjak je mjesto Selišće, gdje su do kuge živjeli neki Musići. U Stranama su bili neki Smrikići. Mjesto Lopata za crkvom prije kuge davalo je do 33 tovara kukuruza. Uz kugu je cijelo selo obamrlo. Dva čobanska psa koja su ostala za nekoliko dana su izgonila stoku na pašu, dok neko nije došao i sve prisvoi. Tu su bili muslimani Rakite na koje je očuvana uspomena u imenima Rakitno Gumno i Rakitna Češma. U Šarančevićima je uz kugu izumrlo sve osim jednog ženskog djeteta. Odvedeno je u Prozor u Fejziće. Kad je djevojka odrasla, Fejzić se njome oženio i tako mu pripalo cijelo selo.

Na Pomenu, na granici prema Trišćanima, je staro katoličko groblje Stipanovica od kuge, u koje se niko ne kopa. Tu je i oltar.

Na mjestu Janjuševićima, na desnoj strani doljanke, bila je, po predanju, kula Ilije Bobovca, kojije izdao svog kuma Mijata Tomića. Mnogo se priča o Mijatu. Osim stupa, u Stuparima je bila i tabana na Sedrenjaku. U kući Hasidića bila je do 1932 jedna smrčeva hambašča (tabačko korito) od jednog komada nad Orlovcem bila je silna šuma. Stalno naseljavanje u Krajima počelo je oko1895.

 

60. R i s o v a c
U novijoj prošlosti, na Risovac su dolazili u prvom redu Doljanci, njihove staje su bile u blizini Vrata. Od njih i sada dolaze ljeti samo Jure i Stipo Jurići i Stipo Stipanović. Od Doljanaca su pokupovali zemlje i naselili se mnogi Hercegovci. Kad su počeli uopće dolaziti na ovu planinu, Hercegovci nisu podizali stanove po samom polju nego su se krili od Turaka po šumi iznad polja. Poslije okupacije (1878.), kupovali su zemlje i naselili se po samom Risovcu. Prvobitno su dolazili sa stokom samo preko ljeta.

Po predanju, prvi su na Risovcu prezimili Mato Zovko i Ivan Raičkić iz Graca, pa Blaž Marić. Blaž ovdje zimuje već preko 60 godina, a ima 20 godina kako nije bio kod "kuće" (pisano 1934.). Poslije su ti privukli i ostale, i 1934. je bio na Risovcu znatan broj Hercegovaca, ali te hercegovačke obitelji su imale ovdje samo zemlju i kuće, a u zajednici su sa svojim ograncima u Hercegovini, pa na Risovcu nisu u kućama pojedinih obitelji uvijek isti ukućani, tako da Risovac, kao i ostala sela u Poljima, predstavlja filijalu ovih hercegovačkih sela iz kojih su njihovi stanovnici.

Zovke ili Perići (5 k.) "u Lokvama" su iz Graca kod Mostara. - Marići (1 k.). Oni su iz Goranaca i u njih nema smjenjivanja ukućana. Ima ih i u Brčnju, a istog porijekla su i Marići u Rudom Polju, koji su inače iz Graca. - Ramljaci (3 k.) su iz Pologa. Počeli su dolaziti na ljetište prije 1878. a zimuju od prije Prvog svjetskog rata. Bit će im rod Ramljaci po Rami. - Marojević - Glavić (1 k.), s kućom kod Vrata, do doljanskih staja. Kupio kuću od Jurića i ovdje zimuje od 1900. Iz sela Cima (Sovići, Mostar). Od tog su roda i Glibe po Rami, koji su došli preko Duvna. - Knezovići (1 k.) na Lokvi su iz Goranaca, a starinom od Privalja (Lištica). - Čuljci (2 k.) su iz Grabove Drage. Sa stokom dolaze od prije 200 godina na Risovac, a naselili su se oko 1905. Čuljci po Rami su od Ljubuškog. - Zelenike (2 k.) su iz Grabove Drage i naselili su se oko 1900. - Gagre (4 k.) su iz sela Čerena u Broćnu. Dolaze odavna, a zimuju od oko 1905. - Ćuže (1 k.) su iz Grabove Drage. Naselili su se oko 1895. a sa stokom su dolazili i ranije (od prije 200 godina). - Ćavar (1 k.) je iz Gostuše u Grabovoj Dragi. Zovu ga i Mijatović.

 

Risovac je velika uvala, koja je u svom gornjem, sjeveroistočnom, dijelu spojena s Brčnjem. Sa sjevera su i Brčanj i Risovac zagrađeni Vratima (1264), kako se vis zove zbog usjeka kroz koji prolazi put, a prema S ispod Vrata nastaju strmi odsjeci u dolinu Doljanke (visoki 300-600 m). oko Risovca su strane: Varićak, Badovac, Prašljica, Razvale, Čvrsnica, Jelinak, Hrbine. Mjesta u ravni se zovu: Risovac i Lokve. Kuće su jugoistočnim okvirom uvale, a stanovi po dnu polja. U dnu je stublina Česma sa živom vodom. Ima i pet čatrnja. Dno polja se zasijava djelomično, a djelomično služi kao pasište.

Brojni su tragovi ranijih naselja. Ispod šume ("gozda") jugoistočnom stranom ima starinskih gromila. Jedna velika je na mjestu Vukovoj Dragi. U raskopanim gromilama nalažene su sagorene ljudske kosti. Do samih Vrata je mjesto koje se zove Crkvice, i u Doljanima i Sovićima mnogo se priča da su tu bile crkva i čaršija, ali nema nikakvih vidnih tragova od zgrada. Pored puta dnom uvale, na Lokvi, je velika nekropola s oko 40 stećaka.

Na Risovcu su u svemu 3 doljanske staje i 21 kuća Hercegovaca razrijeđene okvirom polja. Groblje je na srtu koji dijeli Risovac od Rudog Polja i zajedničko za oba sela.

t.kraljevic_zupnik.jpg

Tko je online?

Imamo 16 gostiju i nema članova online

Ramska Zajednica


ul. Grada Vukovara 235, Zagreb 10 000 Hrvatska

E-mail: Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

E-mail:   Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Telefon: +385-1/2422-870

Fax: +385-1/2422-856

http://www.ramska-zajednica.hr