Menu
RSS
http://ramska-zajednica.hr/modules/mod_image_show_gk4/cache/crima12gk-is-87.jpglink
http://ramska-zajednica.hr/modules/mod_image_show_gk4/cache/slide02gk-is-87.jpglink
http://ramska-zajednica.hr/modules/mod_image_show_gk4/cache/slide13gk-is-87.jpglink
http://ramska-zajednica.hr/modules/mod_image_show_gk4/cache/slide_07gk-is-87.jpglink
http://ramska-zajednica.hr/modules/mod_image_show_gk4/cache/slide04gk-is-87.jpglink
http://ramska-zajednica.hr/modules/mod_image_show_gk4/cache/slide_08gk-is-87.jpglink
http://ramska-zajednica.hr/modules/mod_image_show_gk4/cache/slide21gk-is-87.jpglink
http://ramska-zajednica.hr/modules/mod_image_show_gk4/cache/prozor-crkva-2gk-is-87.jpglink
http://ramska-zajednica.hr/modules/mod_image_show_gk4/cache/stories.slideshow.Ramska-vecer-natpisgk-is-87.jpglink
http://ramska-zajednica.hr/modules/mod_image_show_gk4/cache/Ramski-krajolik-lastavice-1gk-is-87.jpglink
«
»
A+ A A-

Dobroša, Blace i Ljubunci

27. D o b r o š a
Selo ima četrnaest katoličkih i jedna muslimanska kuća.
K a t o l i c i: - Petrovići ili Samarđići (2 k.) zovu se Samarđićima po djedu koji je pravio samare. Starinom su iz Rakitna, gdje još ima Petrovića. Došao je ovamo djed. Od tog roda su i Andrijanići (1 k.), Zadre (7 k.). Nekada je to bila kuća sa trideset i pet ukućana. Daljom starinom su Betunjani iz okoline Zadra, a u Dobrošu su došli iz Raške Gore. - Andričići ili Babići (2 k.) su došli prije 1878. s Orašca, gdje ih još ima. - Bagare (1 k.), djed je bio rodom iz sela Graca od Duvna. U Dobroši su od 1831. godine. - Meštrović (1 k.) je išao po najmu i naselio se oko 1900. Rod je s Meštrovićima u Prozoru.
Ranije su u Dobroši bili bili i ovi katolički rodovi: Vlajčići, sada u Krančićima, Ivančevići, koji su izumrli, a bili su iz Družinovića, i Barišići.
M u s l i m a n i: Od 1912. boravi u selu samo Jusić (1 k.) koji je ranije dolazio s Duga samo preko ljeta. Od 1926. ljeti dolazi na Krmsku Glavu Kurtagić iz Prozora.
Selo je raštrkano po kosama. Svuda oko sela i po selu mnogo šume. Dva su glavna čopora kuća: Gornja i Donja Dobroša. Gornja Dobroša je u vrhu Doca i na kosi. Donja Dobroša je oko potoka ispod Tisnog. Iznad sela su visoke a strme strane Kozje Stijene i Mali ili Crni Vrh, između čijih je gruda usječen potok Tisno. Selo ima mnogo živih voda; glavne su Svarovice i Kupušnjak. Od Kupušnjaka i od drugih manjih vrela nastaje potok Dragić koji silazi niz Ždrlo u potok Krupić. Njegova je pritoka i potok iz Tisnog. Ostali potoci se zovu: Iza Jasika Potok, Mračna Draga, Vodena Draga, Njive su raštrkane po Krčevinama: Selišće, Zelenjaci, Dolac, Ograde, Džaferovica, Ravne, Bila Voda, Diljke, Jesike, Ravančina, Staro Blace, Majdan, Urije. Šume su: Jelovac, Buljkovica, Golušnica, Tribanj, Kalac, Halipova Strana, Dubrave, Lučice, Slimena. Ranije je bilo mnogo više šuma. Čairi su povrh gruda, nad Kozim Stinama: Alinove Strane, Dubrave, Javora i Dragić.

Selo je razbijenog tima, ali kuće pojedinih rodova su u grupama. Katoličko je groblje iznad sela. Na raskrižju ispod sela je jedan stub. Na njemu ruke u reljefu. Ništa se ne zna o tome.

 

Bilo je katolika u selu i prije kuge, ali na mjestu Ravnom (u hataru Blaca). Tu su bili Kolakušići i oni su uz kugu zasnovali sdašnje seosko groblje. 

 

U selu su nekada bili i muslimani Lelci. Groblje im je nad selom (Lelkovo groblje). Otišli su u Prozor. Prvi katolici su se naselili prije 160 godina, prije kuge. Priča se da je kroz Dobrošu prolazio Stojan Janković i oborio turski čardak; to se mjesto i sada tove Čardak.

 

Priča se da se prije kuge obrađivala sva planina i da se gore stajalo. Na Slimenima su nalaženi starinski novci. Nekada je Dobroša bila prozorska jafta, a granica bila na kosi Čardaku.

 

 

 

28. B l a c e
Selo ima pet katoličkih i šest muslimanskih kuća.
K a t o l i c i: - Kolakušići (1 k.) za njih se kazuje da su starosjedioci. Ima ih iseljenih po Ljubuncima. - Marići (2 k.) su starinom iz Gruda iz Hercegovine. Došli su za turskog vremena, da izbjegnu kaznu, pošto su dolje ubili agu. Bila su ih tri brata, od kojih je jedan ostao dolje, jedan pobjegao ovamo, a treći u Žepče. - Spaići (1 k.) su iz Gruda. Ima ih po Ljubuncima. - Juričević (1 k.) je došao 1920. na ženinstvo s Pala u Ljubuncima.
M u s l i m a n i: - Kormani (5 k.) kažu da su najstariji muslimanski rod u kraju i da su starinom iz nekog Šaba. Nekada je cijelo selo bilo njihovo. Imali su obavezu da vrše promatranje Mjeseca i objavljuju kada je mlad mjesec i zato u tursko doba nisu plaćali porez. Njihov predak je pravio kulu, ali mu nisu dali da izvede drugi kat. Kuća im je pokrivena pločom. Ogranak Kormana su Hubijari (1 k.). Bio je u selu i musliman Balić, koji je došao iz Krančića na ženinstvo. Od njih nema muških članova.

 

Gornje ili Veliko Blace je na velikom visu, na krečnjačkoj strani, i okrenuto istoku. Staro Blace je ispod Gornjeg a u strani desno od Rike. Žive vode u selu su: Lokva, Tulina Voda, Gumanci; u Starom Blacu - Dočac. Njive su većinom po stranama, i to vrilo strmim: Klupa, Zaput, Aljina, Gaj, Srčana Ravan, Plužina, Krčić, Ledine, Strana, Selišća, Pirišća, Diljke, Stožine. Oko Starog Blaca su njive: Potoci, Urije, DOca, Jelaše, Brig, Majdan, Prišnica, Sviba, Livade, Pisak. Svuda oko sela je šuma: Stožine, Bujkovica (s vodom Bukvom), Povinjača, Dolac. Paše ima dosta oko sela. U planini Crnom Vrhu su čairi (sjenokosi); nekada su Marići izlazili gore na staje.

 

U Vel. Blacu su kuće zbijene, a u Starom Blacu raštrkane. Muslimansko groblje je na Brigu pod selom, a katoličko u Dobroši.

 

Na visu Gradini je nekakva "gromila" za koju se vjeruje da u njoj ima novaca. S druge strane visa je neki stari uzak put, zarastao u travu. U šumi ispod Selišća i po Ravančini (kraj puta za Prozor) su stara muslimanska groblja, o kojima se ništa ne zna.

 

 

 

29. Lj u b u n c i
Selo ima četrdeset i dvije katoličke i šest muslimanskih kuća.
K a t o l i c i: - Tadići (3 k.), smatraju se starincima. Ranije su se zvali Relićima. Nisu bili kmetovi i uvijek su živjeli na istom mjestu. Nekada ih je bilo petero braće. Dvojica su odselila u Sarajevo, a od trojice koja su ostala u selu sada su samo tri kuće. - Vidovići (5 k.) su u selu od prije kuge. Po djedu Cvitanu zovu ih i Cvitanovići. Od tog su roda i Jurići-Vidovići (3 k.) i Stojanovići ili Kamenice (1 k.). Stojanovića ima i na Uzdolu. - Kolakušići (1 k.), opširnije u opisu Blaca. - Kneževići (3 k.) su odavno u selu. - Brajke (2 k.) su starinom iz Hercegovine. Došli su oko 1800. Uvijek su bili u zajednici, dok se Andrija nije odijelio. Poslije 1918. u te dvije kuće ima 28 ukućana. - Glibe (4 k.) su prešli iz Privora oko 1850. na Mejnik. Prije njih nije bio nitko na Mejniku, nego je bila samo šuma, koju su oni iskrčili, kada su istjerani iz Privora. Ima ih i u Donjoj Vasti. Starinom su iz Hercegovine. - Barešić (1 k.) je prešao sa Gmića prije 1878. Opširnije u opisu Gmića. - Ivanke (7 k.), u Globarićima su od prije 1878. Istog su roda kao i Ivanke u selu Ivankama-Pajićima. Jedan je iz Ivanaka prešao na Lug. - Barbarići (2 k.), zovu ih i Kanatima, po djedovu nadimku, koga je aga pitao kako se "kanati", premeće, tj. izlazi na kraj sa hranom i ukućanima. Doselio im je djed iz Broćna. - Madžar (1 k.), djed mu se doselio iz Livna. - Zadre (3 k.), opširnije u opisu Dobroše. - Miličević ili Zečević (1 k.) je rodom sa Pidriša u Skoplju, a došao je 1904. na ženinstvo među Tadiće. U kući Cvitanovića je kao "ugovornik" Ivan Sava ili Savić, rodom sa Orašca, doseljen 1922.

 

Naselje je vrlo prostrano. Njegova sela Globarići, Mejnjik, Ljubunci, Kozarina, Tadići, Betine (Bejtine), Rika i Kozarina su po kosama i stranama oko Rike i njenih pritoka. Gotovo sva ta sela su nizno raspoređena pored puteva koji idu pored Rike i njenim stranama da se sastanu iznad njena izvorišta, na Mejniku. Pojedina "sela" su sa svih strana opkoljena šumom. Iskrčena su samo sunčanija mjesta pored Rike i na njima su sela ili zirati. Naselje predstavlja zatvorenu cjelinu između sedla Mejnika iznad izvora Rike i klisurice kroz koju Rika ulazi u duški hatar.

 

Po stranama ima malih živih voda: Šarinica, Studenac, Kozarina, Trsje. U Ljubuncima ima više pećina. Glavne su Pećina i Mile ili Jamušćina. Zirati su po stranama i dolovima: Potok, Šiljevina (jer se tu sije šilj), Kumanci, Krčine, Mandićevina, Selišće, Zaraj, Polovdo, Stubo, Luke, Kućetina, Porižnjača, Luke, Ječmenišće, Velika Stina, Prosevina, Mile, Glavičica, Bašče, Zapoda, Stara Kuća, Stan, Lučića Njiva, Ravne, Poda, Zapoda, Kozarina, Blejića Gaj, Krč, Ćimilića Krč. Šume su po višim dijelovima kosa s obje strane Rike: Gaj, Stožine, Mejnik, Jesiče, Duboki Potok.

 

Sjeverozapadno od Ljubunaca je površ Crni Vrh, gdje su stanovi i čairi. Šuma (Dila, Slimena, Šikotovine, Dobre Vode, Bile Vode) je državna, a livade su privatna vlasništva. Čairi se zovu: Rât, Golušnica, Krče, Mištek, Brigova Poljana, Ravne, Strugonice, Doci, Bile Vode, Brdo, Zgonovi. Površ je bezvodna; na vodu se ide na Bile Vode, na granici prema selu Voljevcu. Samo dvije kuće iz Ljubunaca (Brajko i Glibo, po jedan) imaju stanove na Crnom Vrhu.
Naselje je razbijenog tipa: ne samo da su pojedina "sela" međusobno dosta udaljena nego su i kuće u njima većinom raštrkane. Jedno katoličko groblje je u dnu naselja, kraj same Rike, i ono je samo produženje nekog starinskog groblja (stećci i stariji katolički grobovi). Glibe imaju svoje posebno groblje, a tako isto i Cvitanovići i Tadići, jer je glavno seosko groblje daleko. Muslimansko groblje je na dnu dola Brdola, ispod muslimanskog sela.
Po šumama oko sela ima "striba" i gomila, za koje se misli da su tragovi od naselja. Srednjovjekovnih grobalja ima na više mjesta. Jedno je na Brdolu, na završetku kose Kozarine između Rike i Potoka. Zove se Mašata. To je velika nekropola. Samo su dva stećka na sljeme, a svi ostali ravni. Ima i jedan starinski križ; grob s tim križem ograđuju katolici i oko njega obilaze nevoljnici iz zavjeta. Na Rici kod mlina je druga nekropola. I tu su samo dva stećka na sljeme. U toj nekropoli je i staro katoličko groblje sa mnogim stelama koje se gore završavaju polukružno ili vodoravno. Na njima se vide samo ugrebani križevi. Ništa se na zna ni o tom kršćanskom groblju. Samo jedan dio tog starog groblja je ograđen. Poznaju se i mnogi grobovi izvan ograde, na putu. Od ona dva stećka u groblju jedan je oboren. On je na sljeme sa strehama, veoma grub rad, ali ipak ornamentiran: na jednoj je strani polumjesec i dva mala kruga, u kojima je urezan križ. Oba stećka su okrenuta istoku, a tako isto i stariji grobovi sa stelama. Danas se grobovi orijentiraju prema oltaru grobljanske kapele (na tu stranu križ). Ima još jedan stećak na sljeme izvan katoličkog groblja, ali oštećen. Za ploče (stele) se govori da su "grčko groblje", a za stećke "kavursko groblje. Velika srednjovjekovna nekropola ima i pod bugojanskim selom Prijevorom, s vrbaske strane Mejnika.
Blizu Mejnika je Tetin Greb: tu je mati ukopala kćerku koja je umrla od kuge. Prilikom kuge izumro je muslimanski rod Globarića, na koje je ostala uspomena u imenu sela Globarića. Njihovo je groblje iznad sadašnjih katoličkih kuća u selu. Ispod nekropole Mašata je ogromno napušteno muslimansko groblje. Govore za njega da su tu pokopani šehidi. Na Mejniku su bila dva hana, dok je tuda vršen saobraćaj između Mostara i Bugojna. Stoje samo ruševine. Oba ta hana su bila sagrađena i razorena u vrijeme koje su pamtili starci s kojima sam razgovarao 1932. U selu se priča o Stojanu Jankoviću.

ramske-jesenimala.jpg

Tko je online?

Imamo 19 gostiju i nema članova online

Ramska Zajednica


ul. Grada Vukovara 235, Zagreb 10 000 Hrvatska

E-mail: Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

E-mail:   Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Telefon: +385-1/2422-870

Fax: +385-1/2422-856

http://www.ramska-zajednica.hr