Menu
RSS
http://ramska-zajednica.hr/modules/mod_image_show_gk4/cache/crima12gk-is-87.jpglink
http://ramska-zajednica.hr/modules/mod_image_show_gk4/cache/slide02gk-is-87.jpglink
http://ramska-zajednica.hr/modules/mod_image_show_gk4/cache/slide13gk-is-87.jpglink
http://ramska-zajednica.hr/modules/mod_image_show_gk4/cache/slide_07gk-is-87.jpglink
http://ramska-zajednica.hr/modules/mod_image_show_gk4/cache/slide04gk-is-87.jpglink
http://ramska-zajednica.hr/modules/mod_image_show_gk4/cache/slide_08gk-is-87.jpglink
http://ramska-zajednica.hr/modules/mod_image_show_gk4/cache/slide21gk-is-87.jpglink
http://ramska-zajednica.hr/modules/mod_image_show_gk4/cache/prozor-crkva-2gk-is-87.jpglink
http://ramska-zajednica.hr/modules/mod_image_show_gk4/cache/stories.slideshow.Ramska-vecer-natpisgk-is-87.jpglink
http://ramska-zajednica.hr/modules/mod_image_show_gk4/cache/Ramski-krajolik-lastavice-1gk-is-87.jpglink
«
»
A+ A A-

Donji Višnjani, Skrobućani i Gorica

32. D o nj i  V i š nj a n i
Selo ima 6 katoličkih i 21 muslimanska kuća.
K a t o l i c i: - Vukoje (2 k.) su starinim iz Ljubotića u Hercegovini. Doselili su se prije 1878. pravo na Vranjaču. Ima ih i na Kućanima. - Sablje (3 k.) su starinom iz Hercegovine i došli prije 1878. ima ih i u Rumbocima. - Novak (1 k.) : opširnije u opisu Gorice.
M u s l i m a n i: Letice (5 k.) su prešli iz G. Višnjana. - Garabini (2 k.) su iz G. Višnjana prešli u Donje. - Konjarići (10 k.) s ogrankom Hodžićima. - Ajkić (1 k.) je došao 1907. s majkom iz Varvare. - Pilavići (2 k.) su došli 1912. s Mluše. Sada se zovu i Muminovićim, jer su došli na zemlju Muminovića, koji su izumrli u muškoj lozi.

 

Naselje je visoko iznad Rame, s desne joj strane. S visa Krstca (907) silazi k Rami potok Laka (ili Vlaka)-Kraguja. Desno u strani tog potoka su Višnjani; malo dalje, na kosi Vranjača je selo Vranjača, također pored puta. Nad kućama je strana Kamen. Strane nad selom (Kamen, Krstac, Staromoje, Laka ili Vlaka, Zadoje) su pod šumom. Njive su ispod kuća po stranama i po "podima" (terasama): Dlice, Siline, Oglavak, Ozimice, Hendek, Sokoca, Uso, Laza, Jakinica (Jekinica), Kostenice, Torine, Vir, Crna Ravan. Ispaše su po spomenutim stranama pod selom i Priklapicima. Između sela i Priklapica su "grude": Staromoje i Dica. Seoska planina je u Zavranju, ali su im tamo samo sjenokosci.

 

Sve su kuće raspoređene u nizu seoskog puta. Sadašnje muslimansko groblje je na Zagonima odmah ispod kuća, a katolici se sahranjuju u G. Višnjanima.

 

Pod selom na Graboviku je "grčko groblje" i bilo je nekada stećaka. Na mjestu Zadoju, na putu za G. Višnjane, u hrastovoj šumi je neko staro muslimansko groblje.

 

 

 

33. S k r o b u ć a n i
K a t o l i c i: - Papci (14 k.), osim jedne kuće na Šarovini, svi ostalo su na jednom mjestu i na okupu. Starinom su iz Izbišanja u Hercegovini, odakle su krenuli 1831. god.. Prvo su se naselili u Rumbocima. Kada ih je aga odatle otjerao, prešli su na Beljine Mline, zatim na Šerovinu, pa u Skrobučane. - Rotimi (6 k.), neki su došli prije 1931., neki kasnije, ali prije 1878., iz Graca u Rakitnu. - Tokoći (5 k.) su iz Rakitna i došli su prije 1878. ima ih i na Gorici, gdje su došli sa Skrobučana. - Galići (3 k.) su iz Hercegovine, iz Izbišna. Došli su prije 1878. Ima ih i na Gorici. - Matić (1 k.) je starinom iz Kaura. Otac Mato je pobjegao iz austrougarske vojske i na Šarovinu ga naseli beg Osmanbeg s Duga, čija je tada bila cijela Šerovina. Kad ja Osmanbeg odselio u Lepenicu, ostavio je Matu kao subašu. - Ivančevići (1 k.) su starinom od Mostara. Došli su prije 1878. - Jakovljevići (1 k.), ima ih i na Parošu i Borovoj Ravni. Starinom su iz Hercegovine. - Novak (1 k.) je od Novaka u D. Višnjanima, odakle mu je otac došao na Stepen oko 1880., a u Višnjane s Gorice.
Na Šerovini su bili Gujići, koji su 1927. otišli u Prozor.
M u s l i m a n i: Starinci: Nevenovići (1 k.), od kojih su i Garazlići (2 k.), čiji se predak bio "garazile" oženio jednom bogatom udovicom, ćoravom i sakatom. - Nasupi (1 k.). - Munikoze (6 k.). - Motike (3 k.). - Šljive (5 k.). - Grcići (1 k.). Jedan ogranak Grcića iz Prozora prešao je uz kugu u Soviće. Od tih iz Sovića došao je ovaj u Skrobučane prije1878. na ženinstvo. Jedan je Grcić otišao u Lapsunj. - Čavo (1 k.), njegov je predak bio Srbin s Kupresa. Došao je u najam u Kukrice. U najmu je bio dugo. Kukrica mu nije mogao isplatiti nagradu, te je sa njim podijelio imanje. On se naselio i primio islam. Prezime su dobili po tome što je neki predak bio veoma jak i zubima kidao čavle, kad je potkivao konja. - Selimovići (4 k.) su podrijetlom s Kupresa.
Prije kuge su u selu bili i Kukrike i Polop. Kuća Polopovih je bila izvan ostalih pa ih jednom prilikom poklali hajduci. Izumrli su i Kevrići. Na Šerovini su nekad bile neke Šere, i po njima se prozvalo i selo.

 

Sastavni dijelovi tog sela su: Škrobičanji, Munikoze ili Ričica, Bare, Osojnice, Stepen i Šarovina. Kuća ima i iznad tih grupa: na Jetercima, na Stinicama i dr. Idući od istoka su najprije Škrobućani, selo po kosi i blagoj strani ispod visa Kerepovine, a raspoređeno polukružno oko bezimenog doca. Dijeli se na Pavke (kat.) i Tursko Selo. Ispod sela, prema istoku je Špija iz koje ističe potok Špionjak. Na jugu od Škrobučana je selo Rićica ili Munikoze, koje je desno od potoka Ričice, a u strani ispod zaravni Munikozinih Stina (774). Južno od Munikoza je selo Osojnica na istoimenom srtu ispod Rogunje. Bare su na kosi između Rike i Velikog Potoka, zapadno od Ričine. Na kosi između Velikog i Mračnog Potoka je selo Stepen, a Šerovina po hrbatu i osojnoj strani između Mračnog Potoka i potoka Crime. Sva su, dakle, sela po stranama i kosama i međusobno a i od drugih naselja ispredvajana često dubokim dolinama potoka.

 

Kroz naselje teče više potoka. Glavna je gračanica koju ovdje zovu Zagrašćica. Dolazi iz "planine" Bačine i Proseca brdo Zagrad. S lijeve strane prima Ričicu koja dolazi iz "planine" Roguje. Veliki i Mračni Potok sastaju se s potokom Šerovinom te čine Crimu, koja utječe neposredno u Ramu prema selu Lugu.

 

Njive su po stranama i dolovima: Ramće, Divjak, Perezovina (od Feriz), Jamihovina, Đanin Vrto, Selišće, Klunca, Dolac, Bučer, Jajnica (Jahinica), Kruške, Mrcinjak, Lišćice, Stinice, Voznica, Rošlac, Jezerce, Stepen, Torine, Orećev Dolac, Danjčeve Njive, Torija, Šarovine, Otnja, Brdo, Strana, Gube, Doci, Korita, Kosa, Popratni Dolac, Stari Krč, Novi Krč, Guber. Na Mrcinjaku i na Rošlacu ima i vinograda. Kose, strane i brda su i sada dobrim dijelom pod šumom: selo Šerovina je sa svih strana opkoljeno šumom (čiji su djelovi: Šerovina, Gaj, Paljike, Korito, Kosa, Blažena Kosa, Bukova Kosa, Anjina Kosa. Jedan gaj u Šerovini se zove Šćapi. Ispaše su: Keretovina, Klad'nica, Vinograd, Pliše, Šerovina.

 

Seoska"planina je Roguja. Nekada je bilo po njoj samo staja, a sada gore imaju samo četiri staje Papaka. Na planine izlaze sa stokom i tamo su i sjenokosi. Pojedini dijelovi se zovu: Bojača, Bukova Ravan, Bastajišća, Alilovača, Žunetvica, Steć, Grab, Podroguja, Vrilo, Tvrda, Osojnica, Kadina Ravan, Biserka, Međeva Ravan, Mlatila.

 

Naselje je razbijenog tipa, a u pojedinim selima su kuće u grupama. U Ričicama su sami muslimani, u Skrobučanima muslimani i katolici, a u ostalima sami katolici. Muslimansko groblje je na Grebljicu i kod Bilova Greba, a Munikoze imaju svoje posebno groblje ispod kuća. katolička groblja su na Bilicama u Šarovini (za sela Stepen i Šarovinu) i na Jezercima (za Papke, Bare i Osojnicu). Seoski "zavjet" je o sv. Josipu.

 

Nekada se cijelo naselje zvalo Ričica, a od 1878. zamijenjen je taj naziv sa Skrobučane (Skrobučani), opet imenom jednog sela. (U Rudinama, u Hercegovini, ima selo Skrobutno).
Na više mjesta ima starih grobova. Na mjestu "Grebnice", na raskrižju puteva za Skrobučane, Goricu i Paroš, je velika srednjovjekovna nekropola. Poznaju se mnogi grobovi, ali je očuvano samo 16 stećaka od grubog konglomerata. Oko te nekropole je veliko šehidsko groblje. Nekropola se zove Biolov Greb (Bilovljev Greb, Bilin Greb). Jedni vele da se zove tako po čovjeku Bilu (Bile) koji je tu poginuo u nekom ratu. Drugi vele da je tu bio sahranjen neki čovjek i zemlja ga je izbacivala sve dok nisu s njim ukopali i psa mu Bilova. Priča se da je i na Zagradu (774 m) vođena borba: cijelom kosom ima starih grobova. Ali samo ispod Džaltine kuće ima nekoliko stećaka. Nekakvo staro groblje je na kosi Solilima: u grobovima su sklopnice, ali na grobovima nema nikakvih spomenika. Priča se samo da su tu izginuli neki solari.

 

U glavnicama kod donjih kuća sela Šerovine je neko starinsko groblje bez spomenika. S druge (lijeve) strane potoka Šerovine njiva Mašati i na njoj su kraj puta bila dva stećka. Jedan se stropoštao niza stanu. Oko puta je neko staro muslimansko groblje. Na kosi "Tupeč" je neko staro groblje bez spomenika obraslo u šumu. Takvih grobova ima i na Ševića Ravni i u Gaju.
U Skrobučanima je 1931. nađena veća količina starog novca.

 

Zna se da je selo stradalo od kuge. Munikoze su tada pobjegli na svoje sadašnje mjesto, Rečicu, gdje su dotada izlazili na "planinu" (a stajali su gdje sada stanuju Jakovljevići). Kod Jezerca je neko staro muslimansko groblje, koje je nedavno obnovljeno. Iznad Munikoza je neko muslimansko groblje, Šehitluci. Bila je i neka zgrada na Balu (Bao), i tu ima mnogo sedre. Na Zagradu je bilo selo, koje je stradalo od vode. Oni koji su se tada spasili stradali su kad je vojska udarila na grad (gdje su ostaci od spomenute zgrade): poskakali su sa stijene na mjestu Bracu. Od njih je groblje sa stećcima pod Džaltinom kućom.
Selo je bilo čisto muslimansko. Prvi katolici su došli oko 1860: pok. Bećir Munikoza doveo je Papke s Mluše. Oni su bili majstori u Bećiru su napravili kuću i mlin. Stepen i Šarovina su sasvim nova sela.

 

 

 

34. G o r i c a
U naselju je ukupno 26 kuća.
K a t o l i c i: Svi su podrijetlom doseljenici i bili su kmetovi. - Novaci (2 k.), stari su im došli oko 1800. iz pologa u Hercegovini. Jedan se odvojio i otišao na Višnjane. - Šimunovići (3 k.), došao im je djed iz hercegovine. Stajali su na Stepenu. - Šimići (1 k.) su starinom iz Gruda. Došli su 1831. god. - Čurde (2 k.) su došli još za turskog vremena iz Rakitna. - Vidovići (4 k.) su došli iz Dubokih Potoka u Hercegovini prije 1878. Bili su na Mluši. Ima ih drugdje po Rami. - Krajinovići (2 k.) su došli iz Trišćana, a starinom su iz Hercegovine, iz Cerovih Dolaca kod Mostara doselio se pradjed. - Galić (1 k.) je došao oko 1900.iz Skrobučana, a starinom je iz Hercegovine. - Lagarušići (2 k.) su došli 1904. iz Izbišna, Mostar. - Pavlović (1 k.) je došao oko 1912. iz D. Rame. - Rkać (1 k.) je došao iz Širokog Brijega 1921. Zna se da su ranije bili u selu Augustinovići, Pavičići, a i mnogi drugi, jer su se kao kmetovi često seljakali.
M u s l i m a n i: Starincima se smatraju Čiče (1 k.). - Šabići (4 k.) su prešli iz Prozora uz neku kugu. Zovu ih Divjanima, jer su pobjegli iz prozora i "podivljali". Opširnije u opisu Prozora. - Pilavi (1 k.), došao je otac s Mluše na ženinštvo oko 1800. - Kukići (2 k.) su starinom iz Bilog Polja. Davno su izašli ovamo. - Balići (1 k.), otac je rodom s Krančića, mnogo se seljakao i naselio se na Gračanici oko 1900.

 

Sela Gorica i Oglavak i Oglavak se na visokoj ravni, rastavljeni dolom Sopotom. Oko ušća potoka Gračanice u Ramu je selo Gračanica. Ispod sela, prema Rami, su strme strane pod šikarom i grude: Strana, Brace, Kjučice, Pavića Krč, Krčovi, Dolovi. Nad selom su brdo Glavice, pod šumom, i Dubrave. Ima kuća i na zaravnjenoj planinskoj kosi Tolovcu.
Glavna voda je Sopot u istoimenom dolu. Po šumama su izvori: Lukovik, Matošćica, Močilo. Samo iza kiša teku kroz selo potoci Lanišće, Kjučki Potok i Marin Potok. Inače, istočnu granicu sela čini Rama a južnu Ramina desna pritoka Gračanica. Njive su većinom iznad kuća: Dub, Travnik, Dalač, Vrtače, Polje ili Poje, Staro Selo, Ravanče, Pojica, Gradina, Ban-Do, Laćuh. Vinogradi su u strani pod Gradinom. Ispaša i "drvosik" po Dubravama i Strani. Seoske planine su Tolovac i Roguja (Rogulja), na jugu i jugozapadu od sela. Na Tolovcu su stalno naseljene dvije obitelji Lagarušića , a dvije obitelji Novaka izlaze gore samo ljeti. Ostali iz sela izlaze na planinu samo radi sijena. Sjenokosi na planini zovu se: Desetine, Skok ili Skuk, Glavine, Rizvića Ravan, Korita, Tusta Meja, Trn. Pod Gradinom na visoku Prisoju su vinogradi.

 

Na Oglavku su svega 2 kuće, na Tolovcu 2 kuće i 2 stana, a na Gorici 18 kuća (sa 19 obitelji), od kojih 9 muslimanskih. Pod selom, na Gračanici, kraj ceste je 1 kuća Balića. Izvan tih glavnih grupa na Laćuhu 2, na Pojicu 1. Ukupno u naselju 26 kuća. kuće su na Gradini razrijeđene. Katoličko groblje je na Gradini malo niže od srednjovjekovnog groblja. Muslimansko groblje je na Barici nad selom.

 

U selu ima mnogo starina. Grovnice su ogromna srednjovjekovna nekropola na "tepi" ispod kuće Joze Šimunovića. Nad jednom pločom bila usađena vertikalna ploča na kojoj je bio uparan znak kiža. Drugo staro groblje su Mašeta kod Dalača, također veća srednjovjekovna nekropola ("grčka"). Stećci su svi ravni. Treća takva nepropola je u klancu, nadomak Paroša, u šumi, a četvrta na visu Ilinu Kreniku. Priča se da je na Gradini bio grad, a na Ilinu Kreniku da je bila crkva. Kamen kog je tu bilo seljaci su upotrijebili za građevine. Za crkvu se priča da ju je netko zatrpao. Još se priča da su kod crkve zaklani fratar i njegov sluga. Gorica je stradala od kuge; tada se bježalo odavde pod Munikozin Kik. Ništa se ne zna zašto se jedno mjesto zove Staro Selo. Na Parošu se priča da je na Gorici bila čaršija.

hkud-rama-02.jpg

Tko je online?

Imamo 25 gostiju i nema članova online

Ramska Zajednica


ul. Grada Vukovara 235, Zagreb 10 000 Hrvatska

E-mail: Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

E-mail:   Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Telefon: +385-1/2422-870

Fax: +385-1/2422-856

http://www.ramska-zajednica.hr