Menu
RSS
http://ramska-zajednica.hr/modules/mod_image_show_gk4/cache/crima12gk-is-87.jpglink
http://ramska-zajednica.hr/modules/mod_image_show_gk4/cache/slide02gk-is-87.jpglink
http://ramska-zajednica.hr/modules/mod_image_show_gk4/cache/slide13gk-is-87.jpglink
http://ramska-zajednica.hr/modules/mod_image_show_gk4/cache/slide_07gk-is-87.jpglink
http://ramska-zajednica.hr/modules/mod_image_show_gk4/cache/slide04gk-is-87.jpglink
http://ramska-zajednica.hr/modules/mod_image_show_gk4/cache/slide_08gk-is-87.jpglink
http://ramska-zajednica.hr/modules/mod_image_show_gk4/cache/slide21gk-is-87.jpglink
http://ramska-zajednica.hr/modules/mod_image_show_gk4/cache/prozor-crkva-2gk-is-87.jpglink
http://ramska-zajednica.hr/modules/mod_image_show_gk4/cache/stories.slideshow.Ramska-vecer-natpisgk-is-87.jpglink
http://ramska-zajednica.hr/modules/mod_image_show_gk4/cache/Ramski-krajolik-lastavice-1gk-is-87.jpglink
«
»
A+ A A-

Paroš, Krančići i Donja Vast

35. P a r o š
U naselju ima 8 katoličkih i 13 muslimanskih kuća, ukupno 21.
K a t o l i c i: - Bošnjaci (5 k.) su starinom iz Dalmacije, odakle im se doselio pradjed. Ima ih u Hercegovini i na Orašcu. - Jakovljević (1 k.) je došao na ženinstvo iz Skrobučana, gdje još ima roda. - Hrkač (1 k.) je došao iz Mokrog kod Mostara. - Džalto je došao iz Trišćana 1928. na Borovu Ravan.
M u s l i m a n i. - Smatraju se starincima: Bećirevići (6 k.) i Pupe (5 k.). - Pupe (1 k.) su ranije bili u planini Prenju, jedan sat daleko od Paroša, pa su prešli u Paroš, na kupljenu zemlju, poslije 1918. - Ramić je došao iz Skrobućana 1907. na ženinstvo.

 

Selo je svojim glavnim dijelom visoko iznad Rike (Gračanice), koja postaje pod Munikozinom Stinom od potoka iz Rogulje i iz Bačine i ima duboku kanjonsku dolinu. U pravom Parošu su dvije grupe kuća: Bećirovići u strani između dviju terasa, a rastavljeni od njih potokom Špionjakom (koji dolazi iz Špilje-pećine) su Pupe. Na desnoj strani Rike a pod Tolovcem i Sičanikom je novo selo Borova Ravan, gdje su doskora bili samo stanovi. Dvije su žive vode u Parošu: Rudulja i Korito. Njive su po stranama: Selišće, Diljka, Vrtača, Kuti, Ravan, Dolac, Trke, Bara. Put za Goricu ide kroz Migorje (između M. Glavice i Brda), koje je dio neke stare kratke doline. Ispaše su po šumama ne desnoj strani Rike: Sičanik, Dubrava, Gumanjica, Petanjci, Orlovača i Gradina na lijevoj strani. U planini Roguljama i u Bikama su sjenokosi. Na rijeci, na mjestu Ilidži, su mlinovi paroški i skrobučanski. Bilo ih je više pa ih je odnijela i iskvarila voda, te sada imaju samo dva (Bošnjaka i Malića).

 

Samo su u Bećirovićima kuće na okupu, a sve ostale raštrkane. Katoličko groblje (za Poroš i Goricu) je na kose Gradini, a muslimani imaju dva groblja, oba u neposrednoj blizini kuća.
Na Gradini seljaci nalaze lončine, gvožđe i alatke od bakra. Za sto metara od groblja Bećirovića je velika srednjovjekovna nekropola po cijelom Brdu, sve do katoličkog groblja. Tuda ima i starinskih bašluka. Dva stećka su ornamentirana: na jednom je mjesec, a na drugom "sunce" i mjesec. Drugo "grčko" groblje je na Bracima (Zagrad). U groblju Bećirovića ima i starinskih grobova: kad je bila kuga, dovlačene su po pune sane mrtvaca sa Gorice. Djed Bećirovića je prebolio kugu, a Đulsa Adžemovića, koja je umrla u dubokoj starosti, dva puta je preboljela kugu. Selo Bećirovića nije oduvijek na istom mjestu: ranije je bilo u Docu. Na Borovoj Ravni su odavna bili stanovi kao dio čifluka. Prvi se gore naselio stalno Bošnjak, još za turskog vremena, pošto su se u selu podijelili. On je sebi doveo zeta Jakovljevića, a poslije je došao i Džalto.

 

36. K r a n č i ć i
Selo ima 22 katoličke i 24 muslimanske kuće.
K a t o l i c i: - Vlajčići (3 k.). Za vrijeme kuge pođu dva brata (dva su ostala dolje) iz Vinice u Dalmaciju u G. Vakuf, i poslije dužeg seljakanja nastane se u Krančićima. Ovdje su se rano okupili. - Raiči (4 k.) su starinom iz Drežnice iz Hercegovine. Kada se najmlađi od njih oženio, htio je aga da prespava sa nevjestom i došao je sa dvanaest Turčina. Mladoženja je posjekao agu, a ostali Turci su se razbježali. Onda su braća otišla iz Drežnice. Na Dugama su se podijelili, jedan je otišao u Krančiće, drugi u Vratnu Goru, a treći u Voljice. Iz Krančića su jedni otišli na Uzdol. - Radoš (1 k.) je starinom iz Rakitna. Naselio su D. Vasti, ovdje je od prije 1878. - Barišići (2 k.) su starinom iz Rakitna. Doselio se pradjed. Bila su ih četiri brata. Bili su u Skoplju (selo Vrca), pa u najmu, u D. Vasti, 30 godina i onda prešli u kmetstvo u Krančiće. - Stojanovići (3 k.). Opširnije u opisu Uzdola. - Milićevići (3 k.) su došli prije 1878. iz Mokinja u Rakitnom. - Ljubići (1 k.) su došli iz Ljubotića iz Hercegovine oko 1870. Ima ih u Ljubuncima. - Mihalji (1 k.) su starinom iz Rakitna. - Juričići (1 k.). Opširnije u opisu Gmića. Starinom su iz Hercegovine, odakle se doselio pradjed Ivana Juričića (rođ. 1852.). U Krančiće su došli iz D. Vasti. - Burići (2 k.) su došli s Proslapa 1897. Ranije je u seli bilo Džalta, a nestalo je sasvim Pališnika.
M u s l i m a n i: Kovačevići (9 k.) preci su im bili katolici. Kovačevićima se zove i jedna porodica Đoletovaca. - Zečevići (2 k.), - Kukići (5 k.), Balići (1 k.), sviju njih je porijeklo nepoznato. - Plavuškići, dva roda Blejići (2 k.), starinci su i Trtići (1 k.), čiji je otac došao sa Duga, oženivši se udovicom jednog Blejića. - Motka (1 k.) je došao iz Skrobućana. - Skeho je došao iz Privora na ženinstvo. - Prpa (1 k.) je došao 1922. na ženinstvo iz Paroša. Zove se i Hamšić. Ima pastorke Baliće.
U ovom su naselju sela Gornji i Donji Krančići i Gornji i Donji Ošljani. Između Gornjih Krančića i G. Ošljaka je brijeg Lokve. Od Lokava ide prema SI-u kosa Brig - Duge Njive. U strani ispod te kose a u vrhu Dražova Dola su Gornji Ošljani. Donji Ošljani su u dočiću Polju, s obje strane potoka Janjka, a ispod brda Boboš - Ladinov Gaj. Ispod Lokava prema JZ-u ide velik Dolac. Lijevo od njega kosa Lokve - Tikvića Gaj - Branjak. Na toj kosi i na "srtu" Šipu koji dolazi od nje i čini razvođe između Rike i potoka Buljaka su Gornji Krančići. Buljak izvire pod Gornjim Krančićima i teče pravo u Ramu. Sa Šipa polazi dugačka kosa Tepsija lijevom stranom Buljaka. U strani te kose, na mjestu gdje je dolina Buljaka malo proširena, su Donji Krančići.

 

Buljak postaje od izvora Buljaka i Rapovca. U Ošljanima su vode: Stubo i Grab, u D. Krančićima česma, po njivama: Lukva, stubo, Podub. Od G. Krančića teče ka zapadu potok Zaprce, a iz G. Ošljana potok niz Dražev Do. Kad se sastanu, nastaje potok Janjak, koji teče pravo u Ramu. Na granici prema Uzdolu je potok Visočica, koja se sliv u Banjicu.

 

Oko sela su njive: Kućine, Selišće, Dinjke, Pandin Dolac, Lokve, Priko, Kopila, Podub, Lučina, Ploče, Glavica, Dobro Polje, Reputine, Gradac, Kukrike, Mazavice, Zatocilje, Nimac-Potok, Kratine, Tribolj, Krstišće, Pišćeviće, Zabušlje, Stupovi, Rosulje, Doci, Zamač, Bilo Selišće, Diljke, Poljane. Po brdima oko sela su šume, koje služe i kao ispaše: Kopila, Dobro Polje, Lokve, Tribolj, Gradac, Vranjak, Bučje, Bobuš, Janjak i Troglav. U planini Košarama su sjenokosi: Prisike, Đoretov Dolac, Donje Šibice, Doci, Selišće, Milašnica, Gorčine, Prisike, Broci, Grebac, Naslon, Lučine, Izvod, Oštrike, Čelička Ravan, Lisina. Neki iz Krančića imaju gore staje.

 

Pojedina sela su među sobom rastavljena, a u njima keće na okupu. Muslimanska groblja su na Šipu (za G. Krančiće) i D. Krančićima u neposrednoj blizini kuća. katoličko groblje je na kosici u Ošljanaima.

 

Na Gracu, sjevernoistočno od Ošljana a na granici s Ljubuncima, bio je, po pričanju, starinski grad. Tu ima kamenih "stribova" (gomila). Starovjekovnih grobova ima tu na Gracu, zatim na Pločama to i na Glavici (na jednom prevaljenom stećku u reljefu mjesec i "jabuka"). Stara, napuštena muslimanska groblja su na Pločama i na Ivanišću. Na Ivanišću su svi bašluci uništeni. Na mjestu "Matijaši" je "svatovsko groblje", neko staro katoličko groblje. Tu su ploče bez natpisa ali sa križevima. Kad je bila kuga, u selu je bio toliki pomor da nisu stizali da sahrane sve mrtve. U katoličkom groblju je jedno odijeljeno "kužno groblje". U Pandinu Docu, niže kuća Brajćića. Ima je dan grob koji katolici poštuju i ograđuju. Isto tako i na Matijaš - Glavici i na Troglavu. Na Sadevini pod D. Ošljanima je grob nekog katolika, koga su tu ubili muslimani zbog novaca. Od 1932 i taj grob ima kugu kao i spomenuti. Kod nekog starog groba na Troglavu, koji nije ograđen, govori se misa, kad tko plati.

 

Kroz Krančiće je išao put: Bugojno - Mejnik - Krančići - Čelice - Mostar. Na Šipu, gdje je bilo raskršće, bio je han Balića. To je bio glavni put koji je spajao dolinu Vrbasa i Neretve. 

 

 

 

37. D o nj a   V a s t
Selo ima 35 katoličkih i devet muslimanskih kuća.
K a t o l i c i: - Budimi (1 k.) su prešli 1878. na Čelice s Uzdola. Opširnije u opisu Uzdola. - Karače (3 k.) su starinom iz Crnča iz Hercegovine. Došli su 1832. - Stojanovići su starinom iz Hercegovine, a nisu rod sa Stojanovićima iz Uzdola. Imaju rodbine u Grednicama kod B. Šamca. - Čapin je starinom iz Dalmacije i došli su prije 1878. - Topići (6 k.), otac im je došao sa Proslapa, a starinom su iz Bosne. - Zelenike (1 k.) su došli prije 1878. s Uzdola. - Križanci (1 k.) su starinom iz Hercegovine. Ima ih i na Kućanima. - Krajinovići (2 k.) su došli prije 1878. iz Hercegovine. Ima ih na Gorici i u Krančićima. - Glibe (5 k.), opširnije u opisu Ljubunaca. - Relje ili Hambardžije (1 k.) su došli sa Širokog Brijega oko 1850. - Marići (3 k.) su starinom iz Vrda u Hercegovini. Bili su ranije u Ljubuncima. - Crnci (3 k.) su došli iz Britvice (Izbičina) 1912. - Vladići li Čarapina (1 k.) je došao 1918. iz Vrda iz Hercegovine. - Brkić (1 k.) je došao 1930. sa Šćita. Bio je najmenik pa se priklonio, priženio i došao na tuđu djecu. Ima pastorka Marića. - Vukoja (1 k.) je došao iz Došćice na ženinstvo, 1926. - Raič (1 k.) u kući A. Glibe. Opširnije u opisu Luga. - Ripići iz Heldova imaju mline i kuću pod Volijakom. Ranije su u Donjoj Vasti i Čelicima bili Babići (sada u Dobroši), Brizari i Tomići (koji su prije 1878. iselili u Bosnu).
M u s l i m a n i: Čorbadžići (5 k.) su starinom iz Beograda, odakle im je došao pradjed, kada su Srbi zauzeli Beograd. Bili su u Dugama do prije 110 godina. - Subašići (1 k.) su došli s Duga i oni su od Subašića. - Masnica (1 k.) su došli sa Duga i oni su od Subašića. - Đugum (1 k.) je rodom iz sela Opleća u Duvnu. Bio je najprije u Čelicama, gdje ga je dovela mati, a poslije je prešao u Čorbadžiće. - Plavuškić (1 k.) je došao na ženinstvo iz Krančića 1928.

 

Glavni su dijelovi ovog prostranog naselja Klupica, Donja Vast i Čelice. Na istočnoj ivici površine su Klupci ili Polje s kućama po stranama: ispod sela dubok a uzak kanjon Volušice ili Volušćice. Selo donja Vast je u zapadnom dijelu površine a lijevo odpotoka Banjica ili Rike (koja dolazi iz Uzdola i pod D. Vasti se saliva u Bolušćicu). Ispod Bešića strane (brdo koje dijeli od Uzdola) su čorbadžići. Preko Reke (na desnoj joj strani) u strani ispod brda Kopila. Prema istoku u jugu teritorija ovog sela završava se veoma strmim krečnjačkim otsjecima, grudama, koji predstavljaju strane neprohodnog kanjona Volušćice u Ramu su tri kuće. Po Donjoj Vasti je malo Živih voda: Stažić, Vodica i Bunar ili Korita.

 

Njive su po površini i obično ispod sela odnosno kuća: Dolac, Gajišće, Hurija, Dole, Bug, Ravan, Selišće, Krčine, Banjic, Brtiš, Drin, Dukat, Luka, Podojnica, Bebla, Raževišće, Rakita, Dušćica, Trbušci, Kljenovača, Krčana, Jabuke, Rust, Krčine, Kamenje, Lokva, Križenovice, Naplav, Zlotoge, Ciganska Ravan, Brig, Dolac, Čelice. Svuda po selima ima ostataka od šume a starne oko sela su pod sitnom šumom i gajevima: Gajine, Kopila, Komar, Obale, Stožer, Korita, Uža. Ispaše su po šumama. Sjenokosci su u planini: u Košarama, Rapašćaku i Pašinu Vrilu. Vinograda ima malo na Volujaku.

 

Donj Vast je veliko a veoma razbijeno naselje. Jedino su u pojedinim selima kuće istog roda na okupu. Oba groblja, i katoličko i muslimansko, su na Smrikama, jedno blieže drugog. Muslimani su Čelica imaju svoje posebno groblje u Dvorišću kraj rijeke.

 

Mnogo stećaka ima na kosi Smrikama. Seljaci su isprevrtali, ali su nalazili samo kosti. Neki pričaju da je nekada Donja Vast bila na Starom Selu (istočno od Lisine, pored rijeke Bajne Lučice, a u hataru Šćipa). Za vrijeme pradjedova sadašnje generacije (1932) na Starom Selu su bili neki Karavlaci koji su gradili čanke. Ipak je tu bilo i ranije pravo naselj: na mjestu Poputnjači je srednjovjekovno groblje koje se zove Čifutsko Groblje. Tu je velika nekropola. Priča se da su stećci stavljani na grobove, jer je neka "živina" jela mrtve. Znaju da se u drugim mjestima za stećke veli da su "grčka groblja". Sam naziv Donja Vast predpostavlja da je negdje bila i Gornja Vast (Gornje Selo), možda baš u Starom Selu. Stećaka je bilo i u šumi po Čeličkom Brdu: sada od tog "grčkog greblja" ima samo jedan oboren stećak. Ispod katoličkog groblja niz kosu Smrike su kužna groblja: muslimansko u sredini a iznad i ispod njega katoličko. U katoličkom kužnom grobljusu ploče sa zagrebanim križevima a ima i jedan kameni križ novijeg tipa. I u vrijeme kuge, D. Vast je bila mješovita: u Čorbadžićima i u Čelicama su bili muslimani, a katolici su bili ispod Čorbadžića. Kraj muslimanskih kuća u Čerlicama je staro muslimansko groblje od kuge: u tom selu se najprije ukazala kuga i mrtvi su pokopani odmah ispred kuće, jer nije imao tko da ih nosi u groblje.

matea-jelicic-mrz.jpg

Tko je online?

Imamo 18 gostiju i nema članova online

Ramska Zajednica


ul. Grada Vukovara 235, Zagreb 10 000 Hrvatska

E-mail: Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

E-mail:   Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Telefon: +385-1/2422-870

Fax: +385-1/2422-856

http://www.ramska-zajednica.hr