Menu
RSS
http://ramska-zajednica.hr/modules/mod_image_show_gk4/cache/crima12gk-is-87.jpglink
http://ramska-zajednica.hr/modules/mod_image_show_gk4/cache/slide02gk-is-87.jpglink
http://ramska-zajednica.hr/modules/mod_image_show_gk4/cache/slide13gk-is-87.jpglink
http://ramska-zajednica.hr/modules/mod_image_show_gk4/cache/slide_07gk-is-87.jpglink
http://ramska-zajednica.hr/modules/mod_image_show_gk4/cache/slide04gk-is-87.jpglink
http://ramska-zajednica.hr/modules/mod_image_show_gk4/cache/slide_08gk-is-87.jpglink
http://ramska-zajednica.hr/modules/mod_image_show_gk4/cache/slide21gk-is-87.jpglink
http://ramska-zajednica.hr/modules/mod_image_show_gk4/cache/prozor-crkva-2gk-is-87.jpglink
http://ramska-zajednica.hr/modules/mod_image_show_gk4/cache/stories.slideshow.Ramska-vecer-natpisgk-is-87.jpglink
http://ramska-zajednica.hr/modules/mod_image_show_gk4/cache/Ramski-krajolik-lastavice-1gk-is-87.jpglink
«
»
A+ A A-

Uzdol, Here i Kute

38. U z d o l
U selu ima 51 katolička kuća
K a t o l i c i: Budimi (3 k.), nitko pouzdano ne zna njihovo porijeklo, jer su u selu bili prije kuge i smatraju se starincima. Izgleda da su im preci ili iz Budima. - Poslije Budima, prvi su došli Barišići. Starinom su iz Hercegovine. Ima ih u Krančićima i Ljubuncima. - Stojanovići (10 k.) su došli iza Barišića. Ima ih još u Krančićima, Slatini, Ljubuncima. Starinom su Čubelje iz Grabovice u Hercegovini. Njihov ogranak u Ljubuncima zove se i Kamenicama. Od toga su roda i Pavlovići (1 k.). - Raiči (6 k.) u Potoku. Starina ima je došla iz Drežnice. Došli su oko 1850. u Krančiće, odakle su se poslije diobe razišli po drugim selima. - Zelenike (6 k.) su starinom iz Graca kod Mostara. Zvali su se Kubići, stajali su u Zelendolu. Bili su ranije u Dobroši, Krančićima i Donjoj Vasti, odakle su se opet vratili u Krančiće, gdje su se podijelili. Koliko su bili dobrostojeći, najbolje pokazuje podatak da su tada imali 22 konja. U Uzdolu su od 1850. zovu ih sada i Đugumovićima. - Mendeši (4 k.) su starinom Knezovići iz Posušja. Došli su prije 1830. Od tog roda su i Knezovići u Ljubuncima. - Džalte ili Ratkići (2 k.) su došli iz Sovića oko 1850. Opširnije u opisu Ustirame. - Zadre (2 k.) su u selu prije 1878. Od tog roda su i Spajići u Ljubuncima. Iz Gruda se najprije iselio djed na Goricu, pa u Dobrošu, zatim u Ljubunce, Purićevinu, Čelice i oko 1870. na Uzdol. - Vukadin (1 k.) je došao oko 1870. iz Duvna: hodao je sa stričevićem fratrom, pa ostao ovdje i naselio se. - Zovke (1 k.) su došli oko 1870. iz Crnča kod Širokog Brijega. - Juričevići (1 k.) su došli oko 1870. iz Voljica. - Piplica (1 k.) je došao sa Ustirame oko 1870. Ima roda u Neretvi. - Perković (1 k.) su došli iz Hercegovine prije 1878. Ima ih u Slatini. Dovela ih je mati i selo joj napravilo kolibicu. - Vladići (1 k.) su starinom iz Hercegovine, opširnije u opisu Meopotočja. - Prskale (1 k.) su došli 1897. s Gračaca a inače su iz Bogodola u Hercegovini. - Ivanko (1 k.) je došao 1902. iz Ivanika. Starinom su iz Rakitna ili iz okolice Mostara. - Petrovići (2 k.) su došli prije Prvog svjetskog rata iz Rakitna. - Kovčelija (1 k.), bivši šumar, naselio se 1905. Neki njihov daleki predak, Petar, je iz Kreševa prešao u Varcar - Vakuf da bi se oženio djevojkom, za koju su Turci bili zaprijetili da je ne smije uzeti kršćanin. Jedan iz tog roda učio je u Rimu za fratra, pa napustio studije. Nosio je starinske haljine s "kovčama" i otuda im sadašnje prezime, inače su se zvali Miliši. - Brkići (1 k.), porodica je ostala bez muških članova. Brkić je bio došao s Orašca na ženinstvo.

Sela ovog naselja su po stranama i kosama oko potoka Radave i njenih pritoka. Pale su najdalje na sjeveru, neposredno pod kućama sela Hera, u i strani iznad dola i Panjskog Potoka. Bobare su u strani između Doca i Bobarskog Potoka, a ispod brda Konjskog. Gumanci su u strani povrh Gaja a ispod Bodareva Korita. Pribučak je u strani istoimenog brda. Selo Lisina je u strani brda Lisine a na granici krečnjakai neogena. Križ je u strani istoimenog brda. Potok je s obe strane Radave. Uzdo je ispod Lisnice a u strani između dvije terase. Do tog sela se odmah Zastionica. Svako selo ima svoju vodu. Glavne su Pošćica (četiri česme) na Palima, Za Križom na Križu, Stubo na Pribučku, Miruška u Bobarima, Bobarevo Korito u Gumancima.

Njive su po stranama i kolivima: Selišća, Radava, Prisoj, Krstiše (991 m), Piskavice, Livode, Vrtlić, Ornice, Vel. Njiva, Staje Crvenke, Cer, Kukrike; smrikovac, Višnja, Prisoje, Mladica, Ravan, Zalijača, Izvir, Lučica, Raževišće, Kale, Priko, Javorak, Lug, Glave, Zastionica, Podorašnica, Glavičica, Drobovinje, Luka, Briza, Meoričje. Brda i strane: Borak, Dolac, Križ, Komar, Gradina, Lisina su pod šikarom i služe kao ispaša. Padež. Gorača, Konjsko i Dobro Polje su prave šume (državna svojina). "Seoska šuma" su Glave. Do oko 1830-1850 seljaci su gonili stoku na planine (Raiči npr. imali su staje na Konjskom); sada samo imaju livade na Konjskom, u Dobrom Polju, Košarama, Rici i Blazinama.

Naselje je razbijenog tipa: u pojedinim selima su na okupu kuće istog roda. U selu je katolička crkva (dovršena 1915, a župa osnovana 1856). Starije katoličko groblje je na mjestu Višnji, a Sadašnje na Rudini, odmah iznad kuća Budima.

Na granici D. Vasti i Uzdola je Gradina. Tu seljaci nalaze lončiće. Ranije bi muslimani, kad bi tu izlazili na dovu, svaki donosi po kamen i baci na nju. Jedna gomila je i kod Pala. Na Višnji, gdje je staro katoličko groblje, su dva stećka. Na Pličama je "grčko" groblje. Do kuge su selu bili većinom muslimani, i od njih su ostala groblja na Ceru, Simčelazima, i na Greblju (niže Pošćice). Posljednji su se naselili 1860 (Panjani u Kute, a Mustajbegovići na Duge). Nekada je u selu bila samo jedna katolička kuća: prije kuge Budimi. Osim njih. Bilo je nekih katolika i na Palama. Uz kugu oni su Mrtvace vukli na kuki pomoću volova i groblje im je na mjestu Jamini. Poslije kuge bili su na križu ostala samo tri muslimana. Kako su imali svega, nisu radili ništa dok nisu potrošili, a poslije su za njih radili Budimi.

 

39. H e r e
Here (10 k.). Među sobom se dijele na Hodžiće, Smajiće i Hasanovce. Do 1860. bila ih je samo jedna kuća. Predak, koji je bio pravoslavac, je prije kuge došao iz Nevesinja s muftijom, muftija otišao dalje, a on ostao na Mejniku.

Selo je ispod Brita koji beže za Padež. Ispod sela se kosi račva u dvije kose: Gradac i Krstišća (b. opis Uzdola). Zapadno od sela prolazi suhi Potok niz Lučicu a istočno Pošćica.

U selu je česma Točak na koju je dovedena voda s 1 km udaljenih vrela u brdu. Vrela se zovu: Orućevac, Ulica i Haluge. Njive su po stranama i dolovima: Konopljišća, Glavice, Mekotice, Jamine, Dolac, Katunišća, Njivice, Krča, Ravne, Latice, Privozice, Krstišća, Popratan Dolac, Rosulja, Lanišće, Ograda, Studenac, Drabov Dolac. Po stranama iznad i oko sela su šume: Gaj, Petrače, Prisoje, Šišin Krč, Siča, Pajež, Vučine, Užinac, Pajika. Ispaše su zapadno od sela: Popratan Dolac, Rosulja, Smrike. Poprat. U planini Komarama, iznad sela, su sjenokosi: Docovi, Šibice, Blejića Bare, Milašinica, Gradina, Gorčine.

Selo ima 10 kuća (sa 14 obitelji) sve su muslimani i na okupu. Sadašnje im je groblje Borku prema Ljubuncima.

Priča se da je nekada orano po Milašnici i po Gradini i da su tamo stajali "Kauri". Jednom prilikom pala slana, i žena neka rekla: "Pala je slana, nije u Bosnu stanja", i onda su Kauri otišli i napustili grad na Gradini. Na pločama jugozapadno od sela, na desnoj strani Potoka iz Hera (Banjica) a oko raskrižja puteva za Here, Ljubunce i Uzdol je prostrana nekropola. Veoma je malo očuvanih stećaka,od kojih samo jedan na sljeme.

Za Šehitluke pod Gracem (u Ljubuncima kod Mlina) priča se da su tu pokopali tursku vojnicu koji su izginuli otimajući grad. Još se pričada je turska vojska sišla niz Mejnik. Od Rike su se vratili na kosu (pod Herama) 9 preko noći sagradili tunel od Lokve do Graca. - selo je stradalo od kuge. Bivši stanovnici su bježali tada u Doceve, Jusića Vrtla i na Guvna, sve iznad sela, a na tim mjestima su kužna groblja. U strani ispod Hera a iznad Pala je Groblje bivših stanovnika Paljana.  

40. K u t e
Ima petnaest kuća, sve muslimani.
Sefići (1 k.), nekada su stajali u Starom Selu. - Hujduri (7 k.), sedam porodica su pravi Hujduri, a ostale tri su Brkići, dovela ih sebi sestra iz Konjica, jer nije imala svoje djece. - Paljani (2 k.) su prešli u prvoj polovici 19 stoljeća sa Pala. I tamo su se zvali Paljani, starije im je prezime Havelje. - Suljići su prećli iz G. Krančića za turskog vremena. Zvali su se Kašići. - Bašići (2 k.), otac im je došao iz Cvrča na ženinstvo oko 1880.

Selo je u strmoj strani visoke kose desno od Rike a ispod brda Konjskog i Polata. Rika polazi iz Dobrog Polja u planini. U selu su vrela: Rast, Pajanska Voda i Vodica, a izvan sela: Brist, Sopot i Dolovi. U starom selu je voda Didovača. Njive su sve po stranama: Lučice, Dobra Voda, Kozjače, Kućke Njive, Zastave, Lokva, a u Starom Selu: Žiče - Žice, Lube, Jarčišće, Osoje, Luke, Okruglica, Javor, Ramino Trnje, Domošica (tj. do mosta), Vrtlaci i Selišća. Oko sela ima mnogo šume: Strane, Sičine, Gaj, Lopate, Nemile, Padež, Konjsko, Dobre Vode, Gravina. Ispaša je po Dobroj Vodi i Stinicama. Sjenokosi su u Lučicama, u Rici (Rika, Mračaj, Ravan, Jubun - Laz), u Dobrom Polju (Jezerice, Poljice, Donje Polje), Hurije i Mešike u Blazinama i Grebac u Komarama.

Sve su kuće muslimanske i na okupu, oko puta za Šćipe. Groblja su uz reku: u Lučini i na Strani.

 Bilo je nekada selo u Starom Selu, na jugoistoku od sela, gdje je dolina Rike nešto proširena. To je Bajna Lučica. Sada su u Starom selu samo staje (1 Hujdura iz Kuta, 2 Škarica iz Šćipa i 1 Karače iz D. Vasti). Između Starog Sela i D. Vasti je brdo Stožer ili Feratuša. Pod starim Selom se sastaju Rika i Potok iz vratne Gore; ispod sastavka je Mostac ili Marin Most.

Na Glavnicama u Starom Selu je veća srednjovjekovna Nekropola sa ravnim stećcima. J. Vladić je viđao i puševine od nekakva Grada. Za Staro Selo se zna samo toliko da su u njemu prije nekih 100 godina stajali "čančari" (Karavlaci). U Šćipama sam saznao da se Staro Selo raselilo zbog hajduka. U Skubaču pod selom je staro muslimansko groblje, vjerovatno kužno. 

sportasi-rame-2014.jpg

Tko je online?

Imamo 22 gostiju i nema članova online

Ramska Zajednica


ul. Grada Vukovara 235, Zagreb 10 000 Hrvatska

E-mail: Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

E-mail:   Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Telefon: +385-1/2422-870

Fax: +385-1/2422-856

http://www.ramska-zajednica.hr